Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na redovnoj sjednici, održanoj 25. decembra 2021. godine, usvojio je Rezoluciju o neophodnosti očuvanja mira u Bosni i Hercegovini i državne suverenosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
Tekst rezolucije prenosimo u cjelosti:
Rezolucija o neophodnosti očuvanja mira u Bosni i Hercegovini i državne suverenosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina se tokom svoje višestoljetne historije afirmirala kao posebna državna, politička, društvena i kulturološka činjenica. Historijske obavijesti potvrđuju njen zaseban razvoj u različitim poljima državnog i društvenog života, duhovnosti, kulture i umjetnosti, zahvaljujući čemu se profilirao osebujan bosanskohercegovački identitet, kao sastavni dio šireg evropskog historijskog i kulturnog identiteta. Potvrđujući svoju vitalnost i snagu, naša zemlja je nadživjela sve domaće i međunarodne krize i potrese i stekla puno pravo da se razvija kao slobodna država u zajedništvu i saradnji s drugim evropskim državama, doprinoseći općim vrijednostima mira, stabilnosti i napretka u svijetu.
U posljednje vrijeme sa zabrinutošću pratimo tendencije u domaćoj i međunarodnoj politici koje nas, na krilima destruktivnih ideja šovinizma, ksenofobije, te nacionalne i vjerske segregacije, suočavaju s prijetnjom novih sukoba i podjela, kao i poništenja svih tekovina mira i napretka koje je ova zemlja ostvarila u posljednjih četvrt stoljeća. Neodgovorni pojedinci i skupine u zemlji i okruženju podstičunepovjerenje i nesnošljivost među narodima i građanima Bosne i Hercegovine, šire retoriku i vode politiku koja bi ovu zemlju mogla pretvoriti u konfliktno područje, a njene stanovnike lišiti elementarnog prava da žive u slobodi, bez straha od novih sukoba i stradanja.Sastavni dio te retorike su već viđeni napori na stigmatizaciji i dehumanizaciji bosanskohercegovačkih muslimana-Bošnjaka, kao naroda čiji se svjetonazor nastoji prikazati nespojivim s naslijeđem i vrijednostima savremene Evrope.Takvo djelovanje ima cilj da proizvede vjersku netrpeljivost prema muslimanima u evropskim diplomatskim središtima i u široj javnosti, kao podlogu za pribavljanje podrške politici razbijanja Bosne i Hercegovine, suverene i teritorijalno cjelovite države.
Zlonamjernu tezu o tzv. muslimanskoj prijetnji najbolje demantira nepodijeljena privrženost bosanskohercegovačkih muslimana evropskim i univerzalnim ljudskim i civilizacijskim vrijednostima i idealima, posvjedočena i u najtežim uslovima života pod oružanom agresijom i u miru, poslije proživljenog genocida. Ta insinuacija služi kaopodlogaza nove atake na Bosnu i Hercegovinu i kao pogonsko gorivo za jačanje i širenje ekstremizma, islamofobije i drugih nasrtaja na slobodu, toleranciju i pluralističko biće naše domovine.
Muslimani u Bosni i Hercegovini, kao autohtoni Evropljani, danas predstavljaju ogledalo Evrope na kojem se zrcali njena vjerodostojnost u slijeđenju najviših univerzalnih i vlastitih vrijednosti i vjerodostojnost njenog humanističkog naslijeđa.
Pozivamo svedobronamjerne ljude u Bosni i Hercegovini, bez obzira na političke, nacionalne, vjerske i druge razlike, da učine maksimalan napor na očuvanju naša dva zajednička dobra – mira i države, kao garancije života dostojnog čovjeka naših građana i naroda. Od odgovornih političkih ličnosti u zemlji, njenom susjedstvu i u svijetu očekujemo i tražimo da poštuju interese velike većine građana ove zemlje, kojima nije ni do kakvih novih sukoba i podjela, ni do kakvih političkih zapleta i kriza koje nas vraćaju u prošlost, već isključivo do mirnog i dostojanstvenog života, kakvog žive građani u zemljama Evrope i naprednog svijeta. Neka naročito poštuju interese mladih ljudi i dolazećih pokoljenja ove zemlje.
Tražimo od Evropske unije da Bosni i Hercegovini u najskorije vrijeme dodijeli kandidatski status; od NATO-a ubrzanje procesa pristupanja Alijansi, a od Vijeća sigurnosti UN-a da kontinuirano produžava i ojačava mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, u cilju osiguranja mira i stabilnosti.
Dvadeset i šest godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora, bez obzira na sve poteškoće, izazove i krize na koje Bosna i Hercegovina nailazi na putu svog savremenog razvoja, neophodno je uvijek imati u vidu kontinuitet posebnosti i bogatstvo naslijeđa kojeova zemlja i njeni narodi i građani baštine, kao garanciju, podlogu i poticaj u njihovom modernom političkom, društvenom i kulturnom životu. Opredijeljena ka punopravnom članstvu u NATO savezu i Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina, kao cjelovita i demokratska država, ima historijske, političke, kulturne, ekonomske i sve druge pretpostavke za autentičnu i kreativnu ulogu u evropskoj porodici zemalja i naroda u XXI stoljeću.
