Saudijska Arabija bi ove godine mogla posuditi čak 58 milijardi dolara kako bi pokrila nestašice u budžetu uzrokovane padom cijene nafte, izvještava Bloomberg, pozivajući se na saudijskog ministra finansija Mohammeda al Jadaana.
Ipak, većina ekonomskih analitičara primjećuju da ova kriza cijena nafte nije slična nijednoj drugoj u historiji. Jedinstvena kombinacija viška ponude i pada potražnje od 30 posto u velikoj mjeri opterećuje ekonomije ovisne o nafti širom svijeta, pa čak ni Saudijska Arabija nije izuzeta.
Najveća svjetska naftna kompanija Saudi Aramco razmatra prodaju od 10 milijardi dolara u dijelu svog plinovoda.
Stoga, brojne ekonomske analize kažu da se Saudijska Arabija sprema za neizbježni udarac. U martu je vlada Kraljevine zatražila od državnih agencija da smanje svoj budžet za najmanje 20 posto, javio je Reuters. To je bilo prije nego što je OPEC+ pristao na provedbu smanjenja od 9,7 miliona GDP-a u nadi da će to pomoći cijenama. Ipak, to se nije desilo.
Prema analitičaru investicijske banke sa sjedištem u Egiptu, saudijski deficit mogao bi se proširiti na 15 posto GDP-a, javlja Bloomberg.
Naftni giganti će, kako je Klix.ba ranije pisao, ako ne bude čudesnog oporavka ekonomije i cijene nafte, brzo dospjeti u poteškoće. Mogu kasniti s otplatom kredita ili otpuštati radnike. To će posebno pogoditi firme u SAD-u jer je tamošnji način vađenja nafte skup – stručnjaci računaju da im treba cijena od 50 dolara za barel sirove nafte kako bi posao bio isplativ.
Druge zemlje pak ukupno još puno više zavise od izvoza energenata, prije svih Saudijska Arabija i Rusija. Ove zemlje su sudjelovale u dogovoru da se proizvodnja smanji za deset miliona barela dnevno, ali stručnjaci misle da je to nedovoljno i da će se nafta i dalje nepotrebno gomilati.
