Dogovor o izmjenama Izbornog zakona potvrđivali su na sva zvona lideri državne koalicije, pa neki od njih utihnuli, ali ne samo oni. Ni iz OHR-a nakon dva mjeseca od oštrih najava visokog predstavnika Christiana Schmidta nema upotrebe bonskih ovlasti.
Iako je Zastupnički dom 29. decembra usvojio, po hitnom postupku, izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je predložio Klub zastupnika SDA, a koje se odnose na poboljšanje integriteta izbora, Dom naroda dva dana kasnije odbio ih je razmatrati po hitnoj proceduri.
Desetak dana ranije, tačnije 19. decembra visoki predstavnik je uputio “posljednji poziv” Parlamentu BiH. Tada je Christian Schmidt naveo da ukoliko Parlament to ne uradi “sada, ne u narednom mjesecu, godini”, onda će on upotrijebiti bonske ovlasti i nametnuti izmjene Izbornog zakona koje se odnose na integritet i transparentnost izbornog procesa.
– Volio bih da domaći organi nađu rješenje. Ako ne, onda bih razmislio u naredne dvije do tri sedmice. Ako do rezultata ne dođe, onda ne možemo zavisiti od obećanja – sljedeće sedmice, pa sljedeće sedmice. Ne sljedeće sedmice, nego ove sedmice. Ima jedna osoba u gradu koja ima nadležnost i ovlaštenje da to uradi – poručio je tada pa se ušutio.
Odsustvo reagovanja Schmidta tumači se na dva načina – lobiranje HDZ-a ili pritisak SNSD-a. Ubrzo nakon Schmidtove najave, visoki predstavnik otputovao je u Zagreb gdje se sastao sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova te zemlje Gordanom Grlićem Radmanom. Sedmicu kasnije, Schmidt se sastao i sa Draganom Čovićem.
S druge strane, iz entiteta RS Milorad Dodik uputio je nekoliko prijetnji na Schmidtove najave, da će ovaj entitet usvojiti svoj izborni zakon, ali i kako će “staviti tačku na evropski put BiH”.
I koalicioni partneri Dodika i Čovića, lideri Trojke, utihnuli su ovih dana.
Državni zastupnici SDA komentirali su za Faktor trenutnu situaciju.
Edin Ramić mišljenja je kako je dogovor, koji je napravljen u Bakincima, zaštitio poziciju SNSD-a i ponudio dodatni prostor za HDZ da nastave sa ucjenama u vezi s Izbornim zakonom.
– Trojka je pokušala sačuvati obraz na način da je postigla neki dogovor, a zapravo su samo pristali na ultimatume partnera s kojim čine vlast. Schmidt ne smije ništa nametnuti u RS-u s čim nije saglasan SNSD i to je sasvim očigledno – mišljenja je Ramić.
SDA-ove izmjene Izbornog zakona upućene u proceduru, podsjeća Midhat Čaušević, u skladu su sa mišljenjima međunarodne zajednice i intencija na integritetu izbornog procesa.
– Očito da ovaj prijedlog zakona nije u skladu sa, prije svega dogovorom kojeg je Trojka postigla sa SNSD-om i HDZ-om. A poznato je kako je HDZ-u osnova za izmjene Izbornog zakona kako i na koji način osigurati “legitimno predstavljanje” u dijelu izbora člana Predsjedništva, odnosno kako doći do zakonskog rješenja da član Predsjedništva “mora” biti član HDZ-a.
Pod pritiskom javnosti i svjesna političke odgovornosti u koju uvodi bh. društvo očito da se Trojka našla u neugodnoj situaciji, a u isto vrijeme i visoki predstavnik pod prijetnjama Dodika da će usvojiti izborni zakon na nivou entiteta RS popušta pod pritiskom SNSD-a – zaključuje Čaušević.
Činjenica je, navodi on, da izmjene Izbornog zakona nisu dio uvjeta koje BiH treba ispuniti na evropskom putu nego su one dio interesnih skupina, odnosno zadovoljavanje interesa koalicionih partnera Trojke.
