– Naći će se mnogi, u izvjesnom smislu i ja, koji kažu: Šta? Zar je 26 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i 26 godina nakon Srebrenice potrebna jedna takva institucija? Ali, upravo posljednjih deset godina su bile nazadne i vratile su nas unatrag – ne samo u pogledu visokog predstavnika već, na nažalost, i u pogledu cjelokupnog razvoja. I zato je Bosni i Hercegovini još uvijek potrebna takva međunarodna podrška – kaže Schmidt.

Upitan šta namjerava prvo učiniti, njemački političar govori:

– Prvo, ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaći da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na Zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država Zapadnog Balkana ne može biti ni govora.

Smatra da su prazne priče o njegovom spornom imenovanju.

– Uz dužno poštovanje, o visokom predstavniku ne odlučuje Vijeće sigurnosti, to je stvar država-potpisnica Dejtonskog mirovnog ugovora.Snaga koju crpim, ne dolazi samo iz zajedničkog evropskog opredjeljenja već i iz činjenice da su se na scenu vratile SAD, sa jasnom posvećenošću Zapadnom Balkanu – poručio je Schmidt.