U intervjuu za Die Presse, Schmidt je govorio o odlasku, pritisku SAD-a, državnoj imovini, američkom gasovodu s hrvatskog Jadrana, blokadama u BiH, budućnosti OHR-a i EU putu BiH
Schmidt je u maju najavio ostavku za juni, ali sada kaže da je ključno pitanje ko će biti novi predstavnik međunarodne zajednice.
Važno bi bilo znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Ali o tome još nema jasnoće. U tom smislu trenutno svoj posao obavljam kao pilot pri slijetanju na aerodrom u Sarajevu – po pravilima vizuelnog letenja”, rekao je Schmidt i podsjetio da mandat OHR nije vremenski organičen ali da mu je sugerirano da se povuče: .
Mandat OHR-a nije vremenski ograničen. Ali, kao i nekim mojim prethodnicima, i meni je sada sugerisano da napravim prostor za nekoga drugog, kazao je, te odgovorio da li je presudan bio američki pritisak: .
To je gotovo opipljivo. Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: hajde da pokušamo nešto novo, u intervjuu za Die presse,koji prenosi N1 potvrđuje visoki predstavnik Christian Schmidt.
Kao jedno od ključnih nerješenih pitanja za Bosnu i Hercegovinu, njenu stabilnosti i budućnost, Schmidt je naveo državnu imovinu, za koju kaže da obuhvata oko 30 posto teritorije Bosne i Hercegovine. Nerješenost tog pitanja blokira investicije ali i značajno utiče u kontekstu planirane izgradnje američkog gasovoda s hrvatskog Jadrana.
Jedna od tačaka koja je u središtu toga jeste još neriješeno pitanje postupanja s državnom imovinom, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Taj problem blokira investicije i igra ulogu i kod planirane izgradnje američkog gasovoda s hrvatskog Jadrana, rekao je Schmidt.
Dodao je da postoje moguća rješenja, ali da ih ne želi nametati bez političke podrške ključnih aktera.
Moje ladice su pune prijedloga. I pozivanjem na javni interes sigurno bi se mogla pronaći zakonska rješenja jasno zadana od Ustavnog suda. Samo ja to ne želim raditi dok ne postoji spremnost najvažnijih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne spor oko toga da li je to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzus osnovno je zlo, podmukla bolest u Bosni i Hercegovini”, poručio je.
Govoreći o tome kako vidi odnos politike i političara u odnosu na svakodnevni život ljudi, Schmidt je rekao da su građani u svakodnevnom životu mnogo dalje od politike.
“Ljudi su u svakodnevnom suživotu mnogo dalje od politike. Političari su ti koji njeguju narative etnonacionalizma i svjesno ih raspiruju. Pitanje, dakle, nije mogu li ljudi ovdje živjeti zajedno, nego kako organizovati multietničku strukturu koja polazi od principa tolerancije i prihvatanja. To ovdje do sada nemamo, rekao je Schmidt napomenuvši da se slaže s tim da OHR ne može zauvijek ostati u BiH:.
Pitanje je opravdano i ni ja ne vidim da funkcija OHR-a i princip međunarodnog intervencionizma mogu trajno, ili još narednih 30 godina, biti rješenje. Ali, osim vremenskog pitanja, postavlja se i pitanje postoji li u ovom trenutku nešto bolje. Funkcionalnost države i dalje je slaba. Istovremeno se dejtonski ustav često ne koristi za postizanje konsenzusa, nego za blokadeEU je države Zapadnog Balkana 2003. pozvala da pristupe Uniji. Dvadeset i tri godine kasnije, za Bosnu i Hercegovinu još nisu ni otvoreni pristupni pregovori. Dok se to ne promijeni, potreban je OHR, kazao je Schmidt.
Odlazeći visoki predstavnik ipak smatra da je tokom njegovog mandata došlo do određenog napretka.
U pet godina mog mandata mnogo toga se poboljšalo. Mojim djelovanjem politička sposobnost za djelovanje u ovoj zemlji definitivno je poboljšana. Naprimjer, pobrinuo sam se da u entitetu Federacija, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. konačno bude formirana vlada s parlamentarnom većinom. Promijenio sam izborno pravo tako da se mogućnosti za izborne prevare smanjuju. Aktivisti za građanska prava sada s ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li reforme za izbore 4. oktobra biti provedene ako Schmidt sada ode”, kaže Schmidt.
Kako se približava odlazak, Schmidt otkriva nove informacije o razgovorima ‘iza scene’
Schmidt je dodao da se ovlasti OHR-a mogu smanjivati tek kada EU preuzme snažniju ulogu kroz pristupne pregovore.
“Onog trenutka kada jednom počnu pristupni pregovori s EU, Unija će imati snažniji uticaj na zakonodavstvo. Ovlasti OHR-a tada se mogu i moraju postepeno smanjivati”, rekao je.
Evropski put i ruski uticaj
Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, Schmidt je rekao da je podrška EU među građanima visoka, ali da postojeći evropski instrumenti ne daju očekivane rezultate.
“Podrška EU među stanovništvom je visoka. Zemlji je potrebna evropska integracija i kako bi se smanjile i omekšale mentalne granice među etničkim grupama. Ali dosadašnji instrumenti EU, poput ‘mrkve’ pretpristupne pomoći, ne funkcionišu, između ostalog i zato što je podrška EU među ovdašnjim političarima često više retoričke prirode”, rekao je.
Schmidt smatra da EU mora imati drugačiji pristup prema BiH, ali i vlastiti interes da spriječi jačanje ruskog uticaja.
“Trebalo bi nam instrumentarij koji sprečava da destruktivna nevoljnost paralizira integracijski projekat. Istovremeno se mora paziti da se s previše uslova za pristupne pregovore ne stvori mogućnost za još više unutrašnjih blokada. EU mora, s jedne strane, razumjeti da je put za Bosnu i Hercegovinu teži. S druge strane, trebala bi imati vlastiti interes da ovdje ne nastane ulazna tačka za ruske interese”, rekao je Schmidt.
Na kraju razgovora, odlazeći visoki predstavnik je izrazio nadu i vjeru u Bosnu i Hercegovinu istakavši da mu razlog za taj optimizam daju mladi ljudi
Da, mladi ljudi. Oni su Evropljani, bez obzira na religiju – i tako se osjećaju. Pogledajte bh. reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu, među igračima više uopće nema etničke diferencijacije – barem dok se slavi, rekao je Schmidt.
