Nakon sastanka delegacija koalicionih partnera SDA, SBB-a i DF-a, koje su predvodili lideri stranaka, Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić i Željko Komšić upućena je zajednička izjava.
Tekst prenosimo u cjelosti:
1. SDA, SBB i DF čvrsto su opredijeljeni za poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava Bosne i Hercegovine i presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Snažno se zalažemo za vladavinu zakona, poštivanje evropskih standarda i ravnopravnost svih naroda i građana u Bosni i Hercegovini, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
2. Prijetnje secesionizmom, najave neustavnih referenduma i druge aktivnosti koje poduzimaju Milorad Dodik, SNSD i druge političke stranke iz entiteta RS, odbijanjem da provode odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, blokiranjem rada institucija Bosne i Hercegovine, predstavljaju grubi nasrtaj na Dejtonski mirovni sporazum, čime se ugrožavaju mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom regionu.
3. Na svaku aktivnost koja bude prijetnja teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine odgovorit ćemo snažno i odlučno, svim potrebnim mehanizmima i sredstvima. Milorad Dodik, niti bilo ko, nikada neće od Bosne i Hercegovine odvojiti niti jedan dio njene teritorije. Bilo kakva aktivnost u tom pogledu može prouzrokavati jedino urušavanje mira postignutog u Dejtonu.
4. Upozoravamo predstavnike međunarodne zajednice, naročito zemlje garante i svjedoke Dejtonskog mirovanog sporazuma i kancelariju Visokog predstavnika za BiH (OHR), da je krajnje vrijeme da poduzmu odlučne korake kako kriza koju je prouzrokovao Milorad Dodik ne bi doživjela eskalaciju sa nepredvidivim posljedicama.
Izostanak reakcije predstavnika međunarodne zajednice koji svojim potpisom garantiraju provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma na dosadašnje aktivnosti usmjerene protiv Bosne i Hecegovine, ohrabrio je političke snage prevođene Miloradom Dodikom.
S tim u vezi bit će poduzete dodatne diplomatske aktivnosti, kako bi vodeći akteri na međunarodnoj sceni bili upozoreni na pogubnost izostanka njihove reakcije na opasnu secesionističku politiku, kao i na posljedice izostanka reakcija koja mora biti odlučnija i konkretnija.
5. Od Srbije, kao jedne od potpisnica, tražimo da se striktno pridržava Dejtonskog mirovnog sporazuma, naročito njegovog člana 1. u kojem se navodi: «strane će u potpunosti poštovati suverenu jednakost jedna druge, rješavat će sporna pitanja mirnim sredstvima i uzdržat će se od bilo kakvih akcija, putem prijetnje ili upotrebe sile ili na bilo koji drugi način, protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države».
Blaga i neuvjerljiva reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kada pred njim i patrijarhom SPC-a Irinijem, Milorad Dodik prijeti secesijom i ugrožavanjem Bosne i Hercegovine, za građane BiH je vrlo znakovita.
Ako Vučić zaista poštuje Dejtonski mirovni sporazum, suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, kao što tvrdi, onda Dodiku i svima oko Dodika, mora jasno reći da je secesija nemoguća, da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, a institucije države Bosne i Hercegovine ne smiju blokirati, te se i sam, zajedno sa drugim zvaničnicima Srbije ponašati u skladu s time. Srbija je takvu ulogu preuzela potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
To podrazumijeva da se konkretno, jasno i nedvosmisleno iz Srbije uskrati podrška destruktivnoj i secesionističkoj politici, koja nije prijetnja samo Bosni i Hercegovini, nego i miru i stabilnosti u cijeloj regiji, a ne da se bez ikakvog osnova istrajava na prevaziđenom narativu o «ugroženosti Srba i nepravdi cijelog svijeta prema njima». Takav narativ bio je prisutan i devedestih godina prošlog stoljeća i svi znamo čime je rezultirao.
6. SDA, SBB i DF nikada neće pristati na bilo kakve i bilo čije ultimatume, ucjene ili pokušaje da se volja jednog entiteta ili jedne politike nametne državi. Odlučno ćemo se kroz institucije sistema i svim demokratskim sredstvima suprotstaviti nasrtajima na državne institucije i daljim etničkim podjelama.
7. Nećemo podržati izmjenu strukture Ustavnog suda BiH, koji je, sa međunarodnim sudijama u njemu, sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, jednako kao i entiteti. O izmjeni strukture Ustavnog suda BiH može se razgovarati tek kada Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije i NATO-a, i to u okviru šire ustavne reforme, kojom bi se omogućilo funkcioniranje BiH bez bojkota i blokada.
8. Pozivamo HDZ BiH da predlaganjem predsjednika Federacije BiH pokrene proces uspostave izvršne vlasti u Federaciji BiH, te da se nakon toga povede otvoren i iskren dijalog o izmjenama izbornog zakonodavstva, poštujući presude Evropskog suda za ljudska prava. Također, očekujemo da HDZ ispravno procijeni aktuelni historijski trenutak i ne svrstava se na stranu generatora krize.
9. Pozivamo sve bosanske i patriotske političke snage, da bez obzira na političke i ideološke razlike, svojim djelovanjem doprinesu jedinstvenom odgovoru i suprotstave se nasrtajima na državu. Odbacujemo pokušaje dijela stranaka da demogagijom i politikanstvom izvuku za sebe jeftine dnevnopolitičke poene.
10. Pozivamo sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se striktno pridržavaju Ustava, poštuju princip vladavine zakona i prestanu sa generiranjem kriza. Posljedica političkih kriza je odlazak mladih ljudi, izostanak stranih investicija, zaustavljanje rasta ekonomije i pad životnog standarda, što nikome u Bosni i Hercegovini neće donijeti dobro. Umjesto toga, potrebno je da se svi posvetimo ispunjavanju uvjeta iz Mišljenja Evropske komisije, kako bismo ubrzali naš put prema Evropskoj uniji, te provođenju Programa reformi na NATO putu.
