Evropski sud za ljudska prava pokrenuo je postupak protiv Hrvatske zbog sumnje u nečovječno postupanje s migrantima, trojicom Sirijaca koji su podnijeli tužbu. Hrvatska je Evropskom sudu prijavljena i zbog kolektivnog protjerivanja stranaca, što je također zabranjeno prema jednom od Protokola Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Tužba je podnesena još lani u aprilu, a sada ju je Euvopski sud uputio u proceduru i traži od Hrvatske očitovanje kako bi mogao donijeti presudu.
Prema tužbi, kako proizlazi iz saopćenja suda u Strasbourgu, trojicu sirijskih državljana zastupa njemački advokat Carsten Gericke. Naime, dvojica Sirijaca trenutno se nalaze u Njemačkoj, dok je treći u Nizozemskoj.
Svi su, kako su napisali u tužbi, tokom oktobra 2018. u više navrata iz BiH pokušali tajno, zajedno s većom skupinom ljudi, ući u Hrvatsku. Jedan od njih u to je vrijeme imao tek 17 godina.
Dalje opisuju kako su ih, nakon što su se već neko vrijeme nalazili na hrvatskom teritoriju, uhapsili naoružani hrvatski policajci i prisilili ih da se vrate u BiH. Pri tome im, tvrde, nisu dozvolili da daju bilo kakvu izjavu, niti je njihova situacija na bilo koji način istražena.
Prvotužitelj, A. B., koji je, dakle, bio maloljetan u trenutku hapšenja, precizira u tužbi kako su njega i ostale članove grupe ukrcali u kombi, prevezli do granice i naredili im da hodaju natrag u Bosnu i Hercegovinu.
A. A., koji je naveden kao drugotužitelj, tvrdi u tužbi da su ga nakon hapšenja policajci tukli, te zatim ukrcali u kombi koji nije bio primjeren za prijevoz putnika. U tužbi se dalje navodi da je tako prevezen do policijske stanice i smješten u ćeliju. Idućih nekoliko sati, navodi se, proveo je tamo bez hrane i pića, da bi ga zatim ponovno prisilili da se ukrca u kombi. I on je odvezen do granice, te je dobio zapovijed da se vrati u Bosnu zajedno s ostatkom grupe, piše u tužbi.
Za trećeg tužitelja, u saopćenju suda navodi se da je u pitanju sirijski državljanin A. B., koji je također nekoliko puta iz Hrvatske vraćan u Bosnu. On tvrdi da je policajcima rekao da dolazi iz Sirije i da želi zatražiti azil. U svom posljednjem pokušaju, 27. oktobra 2018., uhapšen je u Hrvatskoj. Ukrcali su ga, prisjeća se u tužbi, u kombi i odvezli do zatvorenog skladišta. Tamo je bio nekoliko sati nakon čega mu je navodno naređeno da se, zajedno s ostalima, vrati u BiH.
Od Evropskog suda za ljudska prava, Sirijci traže i da provjeri je li na njihovu štetu Hrvatska prekršila Članak 4. Protokola broj 4. kojim se brani kolektivno protjerivanje stranaca.
“Nas su otjerali iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu zajedno s grupom ostalih stranih državljana bez da je naša situacija na bilo koji način sagledana”, navode. Sve to učinjeno je i protivno Članku 13. Konvencije koji garantira da će svako čovjek imati pravo na učinkoviti ‘pravni lijek’, tvrdi se. Drugim riječima, izbačeni su bez da je prije toga proveden bilo kakav postupak u kojem bi oni imali pravo preispitati odluku o udaljenju iz Hrvatske ili pak uložiti žalbu, što je dio redovne procedure.
Ukoliko Hrvatska bude proglašena krivom izvjesno je da će morati platiti odštetu Sirijcima, te bi nakon toga trebala i promijeniti svoje postupanje na granici s BiH. Doduše, sve ovakve optužbe hrvatske su vlasti u posljednje vrijeme negirale nezavisno jesu li dolazile od migranata ili civinih udruženja koje im pomažu ili dijela političara u Evropskom parlamentu.
(Telegram)
