U Banjoj Luci će danas biti održana manifestacija u organizaciji Državnog arhiva Srbije u saradnji sa Arhivom Bosne i Hercegovine, Arhivom RS i Mitropolijom dabrobosanskom, uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.
Događaj se organizuje u povodu Sretenja, koje bh. entitet RS obilježava kao “Dan državnosti.” Da u tome učestvuje i Arhiv Bosne i Hercegovine izazvalo je negodovanje dijela javnosti.
Vlasti entiteta RS ovaj datum, koji se u Srbiji slavi kao Dan državnosti, tumače i kao “Dan državnosti” RS, pozivajući se na deklaraciju svesrpskog sabora iz juna 2024. godine.
Povodom ovog skandaloznog događaja na Facebooku se oglasio Fuad Ohranović, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.
“Sutra će u Banjoj Luci, državna institucija Arhiv Bosne i Hercegovine obilježiti tzv. “Dan državnosti Rs-a”.
To se dešava kada i pored prijava i obavještenja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Izvještaja Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine i Rješenja Upravne inspekcije o nezakonitom djelovanju, spornog direktora nagradite novim mandatom i četvrti put zaredom poziciju direktora Arhiva Bosne i Hercegovine, jedne od najvažnijih institucija države, predate u “srpsku kvotu”. Ili kako je to neki dan napisao ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine: ‘stavit ćemo još jednom i Dodika i SNSD tamo gdje im je mjesto’. Na čelo institucija naravno”, poručio je Ohranović.
Najavljeno je da će Arhiv BiH, zajedno s Arhivom Srbije i Arhivom RS, otvoriti izložbu i predstaviti katalog pod nazivom „Kultura Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine“. Očekuje se i dolazak ministra kulture Srbije Nikole Selakovića.
Polemike oko knjige Kultura Srba u Sarajevu (1468-1941), objavljene u Beogradu u izdanju Državnog arhiva Srbije i Arhiva Bosne i Hercegovine, ukazale su na ozbiljne zloupotrebe institucija u političke svrhe. Na ovo je jasno ukazao Fuad Ohranović, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine, koji je podnio informaciju Vijeću ministara BiH o nizu neistinitih i netačnih tvrdnji iznesenih u toj knjizi.
Fuad Ohranović je jasno stavio do znanja da nije bio dio projekta, niti je imao pristup tekstovima prije objavljivanja. No, problem je dublji od njegovog pojedinačnog angažmana – riječ je o ozbiljnom pokušaju da se jedna državna institucija iskoristi za promociju politički obojenih i historijski neutemeljenih tvrdnji.
Kako Ohranović ističe, knjiga sadrži dijelove koji su korektno napisani i mogli su predstavljati doprinos izučavanju kulture sarajevskih Srba. Međutim, oni su ostali u sjeni revizionističkih i mitoloških narativa koji pokušavaju reinterpretirati historijske procese kroz prizmu nacionalnih i političkih interesa.
Posebno problematičan je angažman Drage Mastilovića, direktora Instituta historijskih nauka u Istočnom Sarajevu, čiji tekstovi u knjizi sadrže niz neistina, uključujući tvrdnje o stradanju “srpskih civila, posebno u dijelovima Sarajeva pod kontrolom muslimanskih snaga 1992-1995.” Ovakvi navodi nemaju uporište u ozbiljnim historijskim istraživanjima i predstavljaju pokušaj kreiranja lažne slike o ratu u Bosni i Hercegovini.
Dodatno, knjiga obiluje problematičnim interpretacijama osmanskog perioda. Direktor Državnog arhiva Srbije Miroslav Perišić, primjerice, tvrdi da je prelazak na islam bio isključivo ekonomski motivisan, zanemarujući kompleksnost historijskih procesa i uloge različitih društvenih grupa u tom periodu. Ovakav redukcionizam, koji citira književne narative umjesto historijskih izvora, ukazuje na neozbiljan pristup temi.
Iako su revizori preporučili hitno otklanjanje utvrđenih propusta, do sada nije zabilježena zvanična reakcija Tužilaštva Bosne i Hercegovine, niti konkretne mjere izvršne vlasti.
(Saff/Politicki)
