Autor: Bosnaglobal.net
Sedmog februara 2014. dogodio se jedan od najsramnijih događaja u historiji Sarajeva. U protestima su gorjele zgrade Opštine Centar i Kantona, te zgrada Predsjedništva BiH. Širom Bosne i Hercegovine paljene su zgrade kantonalnih i opštinskih institucija.
Zapaljen je i Arhiv BiH, koji se nalazi u prizemlju zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu.
Dokumenti Arhiva nisu stradali u tri rata, u Prvom i Drugom svjetskom, te u ovom posljednjem razarajućem ratu protiv Bosne i Hercegovine. Spaljeni su usred mira 2014. godine.
Godine 1992., pogođen zapaljivim granatama spaljen je Orijentalni institut u Sarajevu, u kojem su se čuvali dokumenti iz perioda osmanske vlasti. U ratu protiv BiH spaljena je prelijepa sarajevska Vijećnica. U paljevini iz 2014., važni historijski dokumenti Arhiva su zauvijek nestali.
„Kada arhivi gore to je kulturna sramota jednog društva”, rekao je tada direktor Arhiva Šaban Zahirović.
Svijet je bio šokiran paljevinom Arhiva Bosne i Hercegovine. Takva nacionalna sramota i divljaštvo nisu do tada viđeni. Bilo je jasno da je to urađeno ciljano, da ova zemlja ostane bez svoje historije i bude zauvijek osramoćena.
Izgorjeli su dokumenti iz odjela austrougarskog ministarstva finansija koji se tiču BiH, zapisnici i odluke Zemaljske vlade, kao i dokumenti sarajevskog Okruga, koji je bio jedna od šest administrativnih jedinica u Bosni pod Habsburškom monarhijom. Tu su bili dokumenti koji su nastali između 1918. i 1941., te sva građa iz vremena NDH. Spaljena je zbirka poklona koji su se tokom desetljeća davali Arhivu BiH. Tu je bila i zbirka dokumenata koji se tiču BiH, a dobijeni su iz austrijskih arhiva.
Arhiv Republike Slovenije je odmah poslao stručnjake iz Centra za konzervaciju knjiga i dokumenata. Michal Durovič, šef Odsjeka za hemijsku tehnologiju i konzervaciju spomenika Univerziteta za hemijsku tehnologiju u Pragu, obišao je oštećene prostorije i ponudio hitnu pomoć Republike Češke. Stručnjaci Centralnog instituta za restauraciju i konzervaciju arhivske baštine u Rimu Eugenio Veca i Maria Carla Sclocchi potpisali su sa direktorom Arhiva BiH Šabanom Zahirovićem zapisnik o procjeni stanja arhiva nakon požara. Ambasador Italije u BiH Ruggero Corrias, koji je prisustvovao potpisivanju dokumenta, istakao je da je Italija slanjem dva eksperta izrazila solidarnost. Koordinator TIKA-e za BiH Zulkuf Oruc je odmah ponudio pomoć.
Zahvaljujući ponajviše TIKI i ogromnim turskim novčanim donacijama obnovljen je Arhiv BiH i napravljeno savremeno osiguranje preostale arhivske građe. Sa svih strana stiglo je više od 900 raznih akvizicija u Arhiv – fondova, zbirki i periodike. Danas je riječ o više od 600 arhivskih fondova i zbirki.
Mnogi će se sjetiti da su dobro organizovani piromani, dok su palili po većinskim bošnjačkim gradovima, slali pozive u RS i hrvatske većinske dijelove da im se pridruže. Naravno da su ih oseknuli.
Naše pravosuđe je i tada pokazalo svoje pravo lice. Za uništenje „neprocjenjive vrijednosti“ dogovorena je godina zatvora za jednog učesnika.
Bošnjaci naravno osuđuju paljevinu Vijećnice i miliona knjiga u njoj, paljevinu i totalno uništenje svjetski vrijednog Orijentalnog instituta. Niko nije kažnjen ni za opsadu, ni za masovna ubijanja i sakaćenja Sarajlija, niti za te strašne paljevine Vijećnice i Orijentalnog instituta.
Hiljadugodišnja, ponosna historija gori istim plamenom kao i obična drva. Onaj je borac za dvije vreće drva kažnjen je jednakom zavorskom kaznom. Tako prolaze neprocjenjive vrijednosti, bez kazne za Orijentalni institut i Vijećnicu i sa godinom dana zatvora za paljevinu Arhiva BiH.
Govori se o reprizi 2014. godine. Protestanti bi da opet protestuju i, vjerovatno opet da pale naše vrijednosti. Kazne su ništavne. Šta je godinu dana zatvora da se spali još koja neprocjenjiva vrijednost.
Sve više ova stvarnost lični na najgoru noćnu moru. Sve već dva desetljeća izgleda kao da je u pitanju neki hibridni rat, koji uvijek u sebi sadrži neku vrstu sluđivanja naroda.
Čini mi se da se svaki pošten čovjek u ovoj Bosni osjeća kao onaj Kafkin Jozef K. kojem se nakon svega čini da će ga stid nadživjeti.
