Marina Kljajić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo kazala je da se zbog dnevno političkih potreba i budućih kampanja koriste govori iz “nama dobro poznatih 90-tih godina gdje se vraćamo na tu strašnu nacionalističku retoriku”.
U Kući ljudskih prava podsjetila je kako je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić prošle godine glavnom tužitelju rekao “da pripazi što to kopa po Srbiji” nakon što je podnesena krivična prijava protiv načelnika generalštaba zbog zločina na Kosovu.
-Haškog osuđenika Vladimira Lazarevića dočekala su tri ministra, uključujući i ministra pravde, kod predsjednika države dolazi Momčilo Krajišnik, što je strašno, a imamo i Veselina Šljivančanina koji na tribini vladajuće stranke predstavlja moralnu veličinu – kaže predstavnica Fonda za humanitarno pravo.
Kulturolog Srđan Šušnica iz Banje Luke rekao je da je pitanje ratnih zločina opterećeno kontekstom i shvaćanjem odgovornosti i krivice. Smatra da se ratovi nisu zaključili sporazumom o miru nego nagodbom koja je ostavila nerazjašnjenje politike i ideološke premise – šta je taj rat bio, ko je za taj rat najodgovorniji i ko je bio gospodar života i smrti, rata i mira.
-Smatram da rat nije bio građanski, da nisu sve strane podjednako odgovorne, da je jedna strana, politika, ideologija, režim, država ušla u rat s namjerom činjenja etničkog čišćenja i genocida. Ta strana je nažalost Srbija – rekao je Šušnica.
Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Jasmina Dolmagić rekla je da uvijek ima prostora za napredak saradnje, ali da s kolegama korektno sarađuju na tom području koje je povezano s postizanjem pomirenja i pravde za žrtve teških krivičnih djela.
-Budući da su se postupci u sklopu međunarodne pravne pomoći u nekim situacijama pokazali presporima ukazala se potreba za potpisivanjem posebnih sporazuma temeljem kojih odvjetništvo dobro sarađuje s tužilaštvima u regiji – rekla je Dolmagić.
Fena
