Pripremio: Ismail Ibrahim
Protekla 2020. godina bila je izuzetno teška za arapski svijet. Svjedočili smo teškoj političkoj, ekonomskoj i sigurnosnoj krizi u Egiptu, ratovima u Jemenu i Libiji, te još uvijek nerješenom sukobu u Siriji. Palestinska kriza dodatno se pogoršala. Iako je proteklu godinu obilježio i sukob zaljevskih zemalja, na kraju godine pojavili su se znakovi pomirenja.
Politika u arapskom svijetu, bog ovisnosti arapskih režima, povezana je sa promjenama na međunarodnoj sceni, posebno u Americi.
Egipat
Procjenjujući šta arapskom svijetu donosi 2021. godina, politički analitičari predviđaju produbljenje krize u Egiptu po svim osnovama. Očekuje se da će vladavina diktatora Sisija biti dodatno oslabljena i da će se pogoršati ekonomsko-sigurnosna situacija.
Egipat je nekada imao ključnu ulogu u oblikovanju politike arapskog svijeta prema Izraelu. Danas su tu ulogu preuzeli Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i druge manje arapske zemlje. To će se nesumnjivo odraziti na položaj egipatskog režima u međunarodnim odnosima.
Jemen
Jemenski rat se pokazao kao strateška pogreška za sve one koji učestvuju u ovom sukobu. najveći pritisak i dalje će ostati na Saudijskoj Arabiji koja će morati potražiti način izlaska iz ove močvare. Nažalost, kraj ove tragedije se još ne nazire, a što upućuje da će jemenski narod i ovu godinu biti žrtva ovog besmislenog rata.
Normalizacija odnosa sa Izraelom
Takozvani proces normalizacije odnosa arapsko-muslimanskih zemalja sa cionističkim režimom je nezaustavljiv i on će dominirati politikom arapskih zemalja i u ovoj godini. Još niko ne zna sa sigurnošću kako će se prema ovom procesu odnositi novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden. I pored toga, politički analitičari procjenjuju da će Arapski Ujedinjeni Emirati nastaviti krčiti put spomenute normalizacije sa cionističkim režimom, kupujući lojalnost tom procesu nekih zemalja poput Mauritanije i Džibutija. Naravno, najveći pritisak će i u ovoj oblasti biti na Saudijskoj Arabiji.
Zaljevska kriza
Kada je u pitanju Zaljevska kriza, očekuje se njen skori kraj. Katar je uz pomoć Turske uspješno odgovorio ovom izazovu, razbio je ekonomsku blokadu, spriječio vojnu invaziju i na kraju postigao izuzetan uspjeh na svim poljima. Zahvaljujući ovoj krizi Katar je danas daleko moćnija zemlja. Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Egipat su pokazali da su spremni da odustanu od besmislene blokade Katara.
Palestina
Palestinsko pitanje svakim danom postaje sve složenije. Cionistički režim je u saradnji sa Donaldom Trumpom i arapskim zemljama uspio dodatno oslabiti poziciju Palestine tokom protekle godine. Pred Palestincima je vjerovatno još jedna teška godina. Aktuelni proces normalizacije odnosa arapskih zemalja sa cionističkim režimom već je nanio veliku štetu palestinskom narodu. Ta šteta se ogleda najviše u činjenici da je Izrael preko arapskih medija uspio raširiti mržnju mnogih Arapa prema Palestincima. Protekle godine smo svjedočili strašnim primjerima širenja mržnje prema Palestincima od strane nekih arapskih intelektualaca iz Emirata i Saudijske Arabije. Osim toga, pred Palestincima su i izazovi mogućih unutarnjih političkih sukoba. Emirati i Izrael žele dovesti na čelo Palestinske oslobodilačne organizacije (PLO) poznatog smutljivca Muhammada Dahlana, a čime žele vratiti na scenu sukob između i PLO-a i Hamasa.
Sirija i Libija
Situacija u Libiji i Siriji je još uvijek teška i neizvjesna. Međutim, zahvaljujući ulozi Turske, naročito kroz postizanje dogovora sa Rusijom za uspostavljanje primirja u Idlibu, te kroz nametanje ravnoteže u libijskom ratu, procjenjuje se da neće doći do pogoršanja situacije u ovim zemljama tokom 2021. godine. Naročito u Libiji gdje je Turska uspjela spriječiti arapske režime da nametnu planirani haos.
Zapadna Sahara
Alžir i Maroko su 1963., još dok je Zapadna Sahara bila španska kolonija, vodile granični sukob za kontrolu dijela saharskog teritorija kod Tindufa, na koje je Maroko takođe polagao pravo posjeda, čemu se Alžir suprotstavio. Taj kratki rat poznat je kao ‘Rat u Pijesku’ (Harb Ar-Rimal). Posljedice tog sukoba dobrim dijelom se osjeti i danas, naročito nakon što je administracija Donalda Trumpa priznala suverenitet Maroka nad Zapadnom Saharom. Tenzije između Alžira i Maroka se podignute do maksimuma. Čak se spominju i ratne opcije. Rusija pomaže Alžiru, a Amerika i Izrael Maroku. Veoma je važno kako će na ovu krizu odgovoriti novi američki predsjednik Joe Biden, od toga može zavisiti hoće li Alžir i Maroko ponovo voditi rat za pijesak.
