Stranka za Bosnu i Hercegovinu održala je danas 2. sjednicu Glavnog odbora u Sarajevu. Na sjednici je usvojen program rada Stranke za 2022. godinu kao i finansijski plan.
Izvršena je popuna Glavnog odbora u skladu sa Statutom SBiH, a izmedju ostalog, analizirana je i aktuelna politička situacija u zemlji kao i refleksija rata u Ukrajini na Bosnu i Hercegovinu.
Tom prilikom su doneseni sljedeći zaključci:
Prvo, propali pregovori o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH su pokazali prave pozicije svih pregovarača. HDZ BiH je još jednom pokazao da se ne bori za interese Države Bosne i Hercegovine, nego da je marioneta velikorspskih interesa koje u BiH pokušava provesti Milorad Dodik. Odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske su suštinski važni za napredak i BiH i Hrvatske, kao i za stabilnost Balkana u cjelini. Pozivamo Hrvatsku da prestane podržavati HDZ BiH koji zajedno sa Čovićem na čelu pravi višestruku štetu odnosima dvije zemlje, kao i samim odnosima unutar Bosne i Hercegovine.
HDZ nije predstavnik svih Hrvata, niti većina Hrvata u BiH razmišlja poput Čovića. S druge strane pregovarači tzv. probosanskog bloka dobrim dijelom su doprinijeli što smo uopšte došli u ovakvu situaciju. Naša diplomatija ne postoji, osim par izuzetaka koji rade svoj posao na zavidnom nivou. Interesi Bosne i Hercegovine nisu adekvatno zastupljeni u zemljama koje itekako utiču na sudbinu naše zemlje. Za takve propuste ne postoji opravdanje.
Sve pohvale za zaustavljanje pogubnih rješenja treba odati pojedincima i organizacijama u zemlji i svijetu koji su ukazivali na pogubnost dogovora koji bi vodili dodatnim etnoteritorijalnim podjelama.
Drugi zaključak je da političke i ekonomske refleksije rata u Ukrajini osjeti cijeli svijet, a posebno se te posljedice osjećaju u Evropi. Potencijalne sigurnosne prijetnje za Bosnu i Hercegovinu moraju biti u fokusu svih struktura vlasti u našoj zemlji. Ukrajinska kriza je do kraja ogolila velikodržavne I nacionalističke politike na Balkanu koje godinama atakuju na teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine.
Politike koje su izvršile agresiju na Bosnu i Hercegovinu, genocid i udruženi zločinački poduhvat nisu adekvatno sankcionisane u BiH. Pozivamo međunarodnu zajednicu da pomognu progresivnim evropskim snagama u BiH i ubrzaju prijem Bosne i Hercegovine u NATO i Evropsku uniju. To bi bila najsnažnija poruka režimima u okruženju koji godinama potkopavaju funkcionalnost i prosperitet Bosne i Hercegovine.
Treće, pozivamo Vijeće ministara BiH i vlade entiteta da javnost upoznaju koji su konkretni koraci prevazilaženja ekonomske krize koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu. Visoka inflacija, rast cijena prehrambenih artikala i energenata značajno su ugrozili standard građana. Ekonomski rast o kojem slušamo u medijima ovih dana kao i rekordno projicirani budžeti ne odražavaju sliku realnog rasta ekonomije. Kada se uzme pad ekonomije tokom pandemije i povećani troškovi života, utvrdićemo da nije došlo ni do kakvog poboljšanja, nego naprotiv.
Pravo pitanje na koje građani traže odgovor je da li smo spremni za izazove koji dolaze na jesen i zimu kada cijeli svijet očekuje nestašice hrane, enormno poskupljenje osnovnih životnih namirnica kao i neizvjesnost oko isporuke plina. Sve zemlje prave alternativna rješenja i spremaju se za teško vrijeme pred nama. Koji su naši odgovori na sve te izazove?
Četvrto, nedopustivo je da nisu ukinute akcize na gorivo u jeku ekonomske krize koja je pogodila cijeli svijet. Najrazvijenije zemlje svijeta oslobadjaju ogromne količine rezervi nafte i naftnih derivata iz skladišta, dok se kod nas ne čini ništa da se uspori i zaustavi rast cijena. Smanjenje cijena goriva bi napravilo multiplicirani efekat i uticalo na snižavanje cijena. Posebno bi bilo važno da najugroženije kategorije kao radnici sa niskim primanjima i penzioneri osjete efekat takvih mjera.
Peto, dugogodišnje opstrukcije rada i pokušaj gašenja javnog emitera BHRT je još jedan u nizu ataka na Bosnu i Hercegovinu i njene institucije. Pozivamo Tužilaštvo BiH i sudove da ispitaju sve okolnosti pod kojima se BHRT dovela u situaciju finansijskog kraha iako je državnim zakonom o Javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine propisan način i izvori njegovog finansiranja koji su osnov i za finansiranje entitetskih televizija. Kako je moguće da zakon važi i primjenjuje se za entitetske televizije, a ne i za državnu, saopćeno je iz Stranke za BiH.
