Sud Bosne i Hercegovine odbacio je žalbu koju je podnio Nebojša Vukanović, a koja se odnosila na odluku Centralne izborne komisije BiH da potvrdi kandidaturu SNSD-a za prijevremene izbore, iako je prijavu potpisao Milorad Dodik.
Ovom odlukom otklonjene su sve pravne nedoumice u vezi s tim da li Dodik, uprkos nejasnim zakonskim formulacijama, može obavljati funkciju predsjednika stranke, zaključeno je da prepreka za to nema.
Vukanović je tvrdio da Dodik nije imao pravo da potpiše kandidaturu jer je ranije osuđen na godinu dana zatvora, uz zabranu političkog angažmana u trajanju od šest godina, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
‘Ako mu ovjere odluku i omoguće da izađe na izbore, ja ću odmah izaći pred Sud BiH i pitati koga mi trebamo izvrijeđati da i nas tako lijepo osude da se ne možete baviti politikom, ali možete ovjeravati i kadrovirati. To je za Dodika maksimalno savršena situacija u kojoj nema nikakvu odgovornost, a odlučuje o svemu’, rekao je Vukanović prije nekoliko dana.
Jedan od ključnih problema bio je način na koji se tumači određeni član Krivičnog zakona, konkretno, da li se politička stranka može smatrati organom.
‘U skladu s članovima 113. i 114. ovog zakona, osuda za krivična djela iz stava (1) ovog člana ima za pravnu posljedicu osude: Zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršenom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem drugom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava’, stoji u Krivičnom zakonu.
Dodatnu pravnu dilemu izaziva i pitanje finansiranja jer je visoki predstavnik Christian Schmidt ukinuo budžetsku podršku za SNSD i Ujedinjenu Srpsku, što dodatno komplikuje definiciju da li se stranka može smatrati organom koji se finansira iz javnih sredstava.
Ranije je CIK, sa šest glasova za i jednim protiv, donio odluku o potvrdi kandidature SNSD-a. Jedini član koji je bio protiv i smatrao da Dodik ne može biti predsjednik stranke bio je Suad Arnautović.
