Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine odbilo je žalbu Milorada Dodika na odluku Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS-a.
Time Dodik od ovog trenutka više nije predsjednik RS-a.
Apelaciono odjeljenje Suda BIH sastavljeno od sudija Zvjezdane Antonović, kao predsjednice vijeća, te Dinke Bešlagić-Čovrk i Mirsade Džindo kao članova vijeća, odlučujući o žalbi Milorada Dodika, predsjednika RS, zastupanog po punomoćniku Goranu Bubiću, advokatu iz Banja Luke, izjavljenoj protiv odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, na nejavnoj sjednici održanoj dana 18. avgusta 2025. godine donijelo je rješenje kojim se žalba odbija.
U obrazloženju odluke se navodi da je Miloradu Dodiku, predsjedniku RS utvrđen prestanak mandata s 12. junom 2025. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine postala pravosnažna. Stavom 2. iste odluke odlučeno je da će nakon pravosnažnosti ove odluke Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora. Protiv ove odluke žalbu je blagovremeno podnio Milorad Dodik.
U žalbi se navodi da Centralna izborna komisija BiH prilikom donošenja odluke nije raspravljala suštinsko pitanje ustavnosti i zakonitosti, ukazujući na retroaktivnu primjenu pojedinačnog akta s obzirom na činjenicu da je presuda uručena tužitelju 04. avgusta 2025. godine, a proizvodi pravne posljedice 12. juna 2025. godine, čime krši osnovni standard vladavine prava. U žalbi se navodi da posljedica retroaktivnosti njene primjene nije prihvatljiva za ovu pravnu situaciju.
Nadalje, žalbom se ukazuje da stalni član Centralne izborne komisije BiH Vanja Bjelica-Prutina, u parničnom postupku sa žaliteljem po njenoj tužbi pred Osnovnim sudom u Sokocu, te da je učestvovala u donošenju odluke CIK-a iako se prema odredbama Zakona o upravnom postupku BiH trebala izuzeti od odlučivanja.
Žalbom je posebno ukazano da je prestanak mandata prema osporenoj odluci u protivnosti s Ustavom RS, kojim je propisano da mandat predsjedniku RS prije vremena na koje je biran prestaje u slučaju ostavke ili opoziva. U žalbi se ističe i povreda načela nepristrasnosti, te aktivnosti “nelegitimnog” Kristijana Šmita koji nameće krivično djelo iz člana 203a KZ BiH ciljano protiv žalitelja.
U odgovoru na žalbu, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine predložila je da Sud žalbu odbije kao neosnovanu jer je pobijana odluka donesena na pravilan i zakonit način.
Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BIH zaključilo je da žalba nije osnovana, jer je CIK BIH 01. avgusta 2025. zaprimila informaciju Suda BiH s prilogom prvostepene presude Suda BiH od 26. februara 2025. godine, kao i drugostepenu presudu Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine od 12. juna 2025. godine, kojom je potvrđena prvostepena presuda protiv Milorada Dodika, kojom je on pravosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, zbog počinjenog krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika, iz člana 203a stav 1, a u vezi sa članovima 39, 42. i 48. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
– Cijeneći pravilnost i zakonitost pobijane odluke Centralne izborne komisije BiH, u okviru žalbenih navoda i cjelokupnog stanja spisa, Apelaciono vijeće je utvrdilo da je pobijana odluka pravilna i zakonita iz sljedećih razloga; Naime, iz stanja spisa proizilazi da je CIK BiH postupajući po dostavljenoj pravosnažnoj presudi, u skladu sa svojim ovlaštenjima, donijela odluku o prestanku mandata žalitelju pravilnom primjenom odredbe člana 1.10. stav (1) tačka 4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Navedenom odredbom je propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže. Isto tako, pravilno su primijenjene i tačke 5. i 6. istog stava člana 1.10 Izbornog zakona kojima je propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti, odnosno danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa – navodi se u obrazloženju vijeća.
Dodaje da se su neosnovani i navodi žalitelja kojima se ukazuje na retroaktivnu primjenu pojedinačnog akta.
– Naime, pravosnažnost i izvršnost sudskih odluka su dva potpuno različita pravna instituta i oni ne moraju nastupati istovremeno. Nastupanje pravosnažnosti podrazumijeva nemogućnost pobijanja sudske odluke redovnim pravnim lijekovima, dakle uslov da prvostepena presuda postane pravosnažna je da se više ne može pobijati žalbom, a to je kada drugostepeni sud odbije kao neosnovanu blagovremeno podnesenu žalbu i potvrdi presudu suda prvog stepena. Dakle, pravosnažnost drugostepene presude nastupa ex nunc, što znači da stiče svojstvo pravosnažnosti danom donošenja. Za razliku od pravosnažnosti, uslov izvršnosti pravosnažne presude je da je uredno dostavljena strankama. Konačno, odredbom člana 115. Krivičnog zakona BiH propisano je da pravne posljedice nastupaju danom pravosnažnosti presude koja je u konkretnom slučaju utvrđena danom donošenja drugostepene presude tj. 12. juna 2025. godine, što proizilazi iz klauzule pravosnažnosti koja je stavljena na prvostepenu presudu. Iz navedenog proizilazi da je Centralna izborna komisija BiH pravilno utvrdila datum prestanak mandata, jer je članom 1.10 stav 1. tačka 4. Izbornog zakona BiH jasno propisano da izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci ili duže – navedeno je u obrazloženju.
Vijeće nije posebno cijenilo žalbeni razlog koji se odnosi na povredu članova Ustava RS, jer CIK BiH nije nadležna za ocjenu ustavnosti zakona, i ona u svom radu primjenjuje isključivo odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao lex specialis.
– Neosnovano se žalbom ukazuje da je član CiK BiH Vanja Bjelica-Pudar bila dužna da se izuzme iz odlučivanja u konkretnom slučaju, iz razloga što je bila u sukobu interesa zbog vođenja parničnog postupka u sporu za žaliteljem. Naime, odredbom člana 35. tačka 6. Zakona o upravnom postupku BiH propisano je da će se službeno lice izuzeti od rada u predmetu ako je sa strankom u privrednom ili drugom poslovnom odnosu, što ovdje nije slučaj. Osim toga, ukoliko je žalitelj smatrao da vođenje parničnog postupka predstavlja razlog za izuzeće u smislu navedene odredbe, isti je imao mogućnost da na to ukaže CIK-u BiH i traži izuzeće navedenog člana komisije, što je propustio učiniti. Konačno, sve i da jeste učinjena povreda postupka na način na koji to ukazuje žalitelj, ovo vijeće posebno ukazuje da takva povreda postupka, sve i da je postojala, po svom karakteru nije mogla predstavljati povredu koja je bila od uticaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke. Naime, odredbom člana 2.18 stav (2) Izbornog zakona BiH propisano je da Centralna izborna komisija BiH donosi odluke dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova. Iz odgovora na žalbu porizilazi da je pobijana odluka donesena jednoglasno, a da su u donošenju odluke učestvovali svih sedam članova Centralne izborne komisije, iz čega proizilazi da izuzimanje navedenog člana Komisije ne bi uticalo na drugačiju odluku Centralne izborne komisije BiH – piše u obrazloženju odluke.
