Tužilaštvo BiH predstavilo je danas dodatne dokaze na suđenju Fahrudinu Radončiću, predsjedniku SBB-a, te Bakiru Dautbašiću, Bilseni Šahman i Zijadu Hadžijahiću, koji se terete za ometanje rada pravosuđa.
Tužiteljica Suada Pašić navela je, između ostalih dokaza, kako je glavna svjedokinja Tužilaštva u ovom predmetu, Azra Sarić, slala demantije listu Dnevni avaz u vezi sa smrću pacijenta Sabahudina Hukare, koji nikada nisu objavljeni u Avazu.
Tužiteljica je na današnjem ročištu pokazala demantije koje je Azra Sarić uputila u dva navrata preko svog advokata redakciji Avaza i novinaru Kenanu Kešmeru, koji je pisao o smrti pomenutog pacijenta, dovodeći Azru Sarić u vezu sa tim slučajem. Pašić je ukazala da je Kešmer prilikom svog svjedočenja negirao da je dobio te demantije.
Tužilaštvo je također prezentiralo i pismeni upit koji je Avazov novinar Kenan Kešmer poslao Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u kojem se raspituje o smrti pacijenta Hukare, te posebno o radno-pravnom statusu Azre Sarić na KCUS-u.
Kako je navela tužiteljica Pašić, iz datuma i vremena slanja tog upita vidljivo je da je Kešmer svoja pitanja Kliničkom centru poslao prije nego što je portal Vijesti.ba objavio tekst o smrti Sabahudina Hukare. Ta činjenica, kako ističe Tužilaštvo, obara iskaz Kešmera, kao i tvrdnje odbrane da se Dnevni avaz počeo zanimati za priču o smrti Hukare tek nakon što je ta informacija objavljena na portalu Vijesti.ba.
Informacije o radno-pravnom statusu Azre Sarić tražila je i advokatica Vasvija Vidović, koja je ranije zastupala Radončića, što također, kako ističu tužioci, pobija navode odbrane da je interes Avaza i Radončića za smrt pacijenta Hukare bio podjednak kao i za bilo koji drugi slučaj ljekarske greške.
Podsjetimo, Radončić i drugi terete se da su pokušali utjecati na Azru Sarić da promijeni svoj iskaz na suđenju Naseru Keljmendiju u Prištini. Prema navodima iz optužnice, pritisak na Sarić vršili su, između ostalog, tekstovima koji su objavljivani u Avazu, u kojima se implicira da je Sarić, koja je u to vrijeme obavljala specijalizaciju na Klinici za maksilofacijalnu hirurgiju KCUS-a, odgovorna za smrt pacijenta Hukare.
Tužilaštvo je danas prezentiralo i dokument koji im je na njihov upit poslao KCUS, a radi se o spiskovima dežura specijalizanata na 35 klinika. Prema riječima tužiteljice Elvire Stanojlović, iz ovog dokumenta je vidljivo da je tokom 2015. godine na KCUS-u bila uobičajena praksa da specijalizanti dežuraju na klinikama koje pripadaju hirurškim disciplinama, te da obavljaju i 24-satna dežurstva.
Na ovaj dokaz prigovorio je Radončićev branilac Asim Crnalić.
– Tužiteljstvo, iako zna da je protuzakonito omogućavati specijalizantima da dežuraju, pita KCUS jesu li oni ipak dežurali. Od klinika je tražen dokaz da nije poštovana procedura po kojoj je radno vrijeme specijalizanata od osam do 16 sati. Za ovaj predmet ti podaci nemaju nikakvo značenje. Bitno je da se Kenan Kešmer prilikom sastavljanja tekstova oslanjao na službene dokumente KCUS-a – rekao je Crnalić.
Fahrudin Radončić naglasio je da na spisku specijalizanata Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju, koji je poslan iz KCUS-a, uopće nema imena Azre Sarić.
– To znači da je Sarić sve vrijeme bila u ilegali i sada je jasno zašto je tražila od mene i od drugih da joj riješe status specijalizanta – rekao je Radončić.
Slično je izjavila i trećeoptužena Bilsena Šahman.
– Ovim je Tužilaštvo pokazalo da se ponaša kao advokat Azre Sarić i da je ona žarko željela da dođe do specijalizacije i tog posla. Zato je proganjala i mene, i Bakira (Dautbašića, op.a.), i sve ostale – kazala je Šahman.
Međutim, tužiteljica Stanojlović objasnila je da su im iz KCUS-a napomenuli da spiskovi koje su poslali nisu konačni i da se svi podaci mogu naći u njihovim knjigama.
– Procedurom radnog vremena za specijalizante od osam do 16 sati nije ni na koji način regulisano pitanje dežurstava. Osim toga, ta procedura stupila je na snagu tek u januaru 2016. godine – rekla je tužiteljica Stanojlović.
Pored ovih dokaza, Tužilaštvo je prezentiralo i dopis Granične policije BiH u kojem se navodi da je njihov uposlenik Almir Bašić disciplinski odgovarao zbog SMS poruka koje je razmjenjivao sa optuženim Bakirom Dautbašićem. U tim porukama Bašić Dautbašiću savjetuje na koji način da uništi svoj mobilni telefon i da nabavi poseban broj.
Prezentirani su i dokumenti Suda BiH i Tužilaštva kojima tužioci pobijaju tvrdnje odbrane da su pretresi imovine optuženih i posebne istražne radnje u ovom predmetu vršeni nezakonito.
Suđenje će biti nastavljeno 28. marta.
Izvor: Faktor
