Džamija imama Ćamila efendije Avdića (ranija Avdića džamija), u naselju Plana kod Bileće, s jedistvenim tipom minareta u osmanskoj arhitekturi, spoja arhitekture crkvenih tornjeva s obližnje Jadranske obale odakle su i dolazili njeni graditelji opstala je na području istočne Hercegovine uprkos njenom rušenju u tri navrata.
Džamiju su prvi put u 18. vijeku srušili hajduci ili uskoci iz primorskih krajeva, a na kamenom luku ulaza u džamiju bio je uklesan natpis da su je 18. jula 1795. godine obnovili stanovnici sela. Drugi put je srušena 1941. godine u Drugom svjetskom ratu, a obnovljena 1964. godine, dok je treći put srušena u ratu u BiH 1992. godine, te opet obnovljena 2013. godine.
Puno je zanimljivosti vezanih za ovu džamiju, tako i ona da je njen posljednji imam Mustafa ef. Zahić ubijen 1941. godine i bačen u jamu. Njegovi posmrtni ostaci ni do danas nisu pronađeni.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je 2006. godine mjesto i ostatke historijskog spomenika – tadašnje Avdića džamije u Plani, opština Bileća, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Ove godine, početkom maja, u džamiji je, nakon 25 godina, ponovno upriličen mevlud.
Džematlije od BiH do Skandinavije
– Povratak u ove krajeve istočne Hercegovine je krenuo 1999. godine i zajedno s obnovom porušenih kuća, krenula je obnova vjerskih objekata. Nažalost, do sada nisu svi obnovljeni. Svaki vjerski objekat čine njegovi vjernici, u ovom slučaju džemat, a mnoge džamije u entitetu Republika Srpska nažalost su i dalje rasuti širom svijeta. Tako je i džemat ove džamije imama Ćamila efendije Avdića rasut po zemljama Skandinavije, po Americi, Kanadi, dalekoj Australiji. Sada je na ovom području par porodica koje su uspjele opstati i ostati ovdje u tim povratničkim, teškim, mukotrpnim godinama. Mnogi od njih su se vratili na neke adrese u Federaciji BiH, jer nisu uspjeli opstati u ovim teškim uslovima – rekao je u razgovoru za Anadoliju Sadet ef. Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko, kojem pripada i područje Bileće.
Džamija plijeni svojom ljepotom, jer prema istrazivanju profesora Machiela Kiela, ona ima tip minareta koji je jedistven u osmanskoj arhitekturi. Radi se o spoju arhitekture crkvenih tornjeva s obližnje jadranske obale, odakle su i dolazili graditelji.
Klesari s Jadrana
– Prema istraživanju profesora Machiela Kiela, velikog stručnjaka za osmansku arhitekturu pri UNESCO-u, on je istražio da je postojalo 14 džamija ovakve arhitekture na području istočne Hercegovine. Naime, tu je spoj kršćansko-islamske arhitekture, jer su graditelji bili klesari s Jadrana, iz Dubrovnika, odnosno Dubrovačke Republike, i oni su koristili te crkvene tornjeve kao primjer takvee arhitekture – kaže efendija Bilalić.
Trenutno su obnovljenje Seferagica džamija u Dabrici kod Stolca, Čelebića (Džaferovića ili Šurkovića) džamija u Donjoj Bijenjoj, opština Nevesinje i na Planoj džamija Ćamila ef. Avdića.
Još dvije džamije iste arhitekture treba da se obnove, a to su džamija Hasan-paše Predojevića u Bileći i Telarevića džamija u Bijeljanima kod Fatnice.
– Svako vrijeme i prostor imaju ličnosti koje su ga obilježile. Svakako je Ćamil efendija Avdić, čovjek koji je obilježio ovaj prostor. Naime, on je čovjek koji se školovao na tri kontinenta, poliglota, čovjek koji je osnovao Islamsku kulturni centar u Chicagu i bio njegov prvi direktor i imam. Ova džamija od 2013. godine, otkad je obnovljena, i nosi službeno naziv imama Ćamila efendije Avdića na što smo ponosni – ističe efendija Bilalić.
Vakufa džamije imama Ćamila efendije Avdića pripadaju četiri njive, četiri groblja i manji harem sa čatrnjom uz džamiju. U tom haremu uz džamiju ukopani su brojni važni ljudi tog doba, s područja istočne Hercegovine. Među njima je i Šabo Avdić, kako se navodi u javnosti kum crnogorskog knjaza Nikole, kada je to područje, ali i džamija imala svojevrsnu zaštitu, odnosno taj period pamti se kao jedan od stabilnih, bez upada, napada, rušenja, paljenja.
– Nedaleko od nas se nalazi granica Crne Gore koja je, kao što vidimo, stoljećima ovdje bila izvor neke nesigurnosti, upada uskoka, hajduka sa pomorja, pa sve do i četnika u Drugom svjetskom ratu koji su izvršili, možemo slobodno reći, genocid na ovim Bošnjacima, znajući za jamu Čavkaricu. Svakako da je svako vrijeme nosilo svoje specifičnosti pa tako i vrijeme Šabe Avdića i negovog odnosa s knjazom Nikolom – navodi Sadet ef. Bilalić.
Struja četiri godine nakon obnove
U džamiji imama Ćamila efendije Avdića na Planoj klanja se džuma-namaz, kao i jedna od centralnih bajramskih proslava na području Bileće, za Ramazanski ili Kurban bajram.
– Prema planu rada, u toku mjeseca ramazana mi smo svakako ovu džamiju stavili u fokus interesovanja naših vjernika. Pored teravih-namaza, bit će zajednički iftari gdje će nam dolaziti studenti Fakulteta islamskih nauka, omladina, određene mini ekskurzije, koje će se upoznati s ovim podnebljem i samim tim upriličiti iftar, odnosno teravih-namaz. Pozivam sve raseljene Bilećane da u vremenima vikenda nađu vremenea da dođu i da se družimo, da na ovaj način damo podršku povratnicima, malobrojnim koje svaka posjeta veoma obraduje – naglašava ef. Bilalić.
Uskoro se planira i postavljanje kandilja na ovoj džamiji.
– Od 2013. godine, kada je obnovljena, do prije par mjeseci, džamija, nažalost, nije imala električnu energiju. Nismo mogli imati te popratne sadržaje kao što su kandilji, kao što je ozvučenje. Zahvaljujući inicijativi federalnog ministra Edina Ramića, ova džamija, ali ne samo ona, nego cijela mjesna zajednica gdje su stanovali Bošnjaci, sada ima mogućnost priključka na niskonaponsku mrežu, što će izuzetno olakšati njihov boravak ovdje, a i njihovih porodica – ističe ef. Bilalić.
