Ne samo Turska javnost nego i svjetska javnost s nestrpljenjem pratili su izborne rezultate parlamentarnih izbora Republike Turske. Mnogi su vjerovali da će Stranka Pravde i Napretka AKP aktuelnog predsjednika Redžepa Tajjipa Erdoğana otići u zaborav i izgubiti izbore, ali dušebrižnici nisu se na kraju mnogo radovali. AKP je istina za razliku od prethodnih petnaestak godina doživjela blagi pad i sada će vjerovatno morati ući u kolaciji za konstituisanje vlade. AKP je osvojila 18.849,570 ili 40,9 % sa 258 poslanika, druga po jačini je Republička Narodna Stranka CHP sa osvojenih 11.512,483 glasa ili 24,95% sa 132 poslanika. Značajan rezultat ostvarila je i Partija Nacionalnog Pokreta MHP sa osvojenih 7.515,932 glasa ili 16,29 % sa 80 poslanika, dok je prokurdska Demokratska Partija Naroda HDP uspjela preči izborni prag sa osvojenih 6.050,926 glasa ili 13,12 % sa 80 poslanika. Kako Ustav Republike Turske član 116 nalaže vlada i parlament moraju biti konstituisani u narednih 45 dana u protivnom predsjednik Turske morat će naložiti da se ide na nove prijevremene izbore. İ kako turski analitičari rekoše;”Stranke su pobijedile ali je Turska, misleći na narod izgubila.”
AKP ne može sama napraviti vladu. U igri su brojne kombinacije, ali sve te kombinacije uvode Tursku u složenu situaciju. Ako CHP, MHP i kurska HDP dogovore koalicioni sporazum Erdoganova AKP će izgubiti vlast. Spomenuta koalicija je za mnoge nemoguća, ali ne treb aizgubiti iz vida da je Turska na udaru globalnih sila koje po svaku cijenu nastoje uništiti političku moć Redžepa Erdogana i njegove AKP. Zaključak je jasan, pred nama je period u kojem je moguće očekivati brijne nestabilnosti u Turskoj. A kuda će to odvesti Tursku teško je u ovom trenutku predvidjeti.
Pripremio: Admir Valentić
