Promjena izbornog zakona prema kojem bi se uspostavio potpuno novi način biranja članova Predsjedništva i delegata u Dom narodu postala je goruća politička tema u BiH, prije svega zbog insistiranja HDZ-a BiH da se usvoji izborni zakon po njihovom prijedlogu kako bi se na taj način “spriječilo da drugi Hrvatima biraju predstavnika u institucijama”.
Mini market
Tako bi, prema HDZ-ovom prijedlogu članovi Predsjedništva iz Federacije BiH bili birani na način da se formiraju tri izborne jedinice (A, B, C). A izbornu jedinicu bi činile opštine u kojoj Bošnjaci čine 2/3 stanovništva, B opštine u kojoj Hrvati čine 2/3, a C opštine u kome niti jedan narod ne prelazi 75% stanovništva. Članovi Predsjedništva bi se izabrali tako što bi jedan kandidat morao osvojiti najveći broj glasova u ukupnom zbiru A+C, a drugi u ukupnom zbiru B+C. Upored s tim, nakon djelomično usvojene apelacije Bože Ljubića ustavnom sudu, trenutni način izbor delegata u Dom naroda FBiH je proglašen neustavnim, a HDZ predlaže novi način izbora prema kojem bi, de facto, gotovo sva hrvatska mjesta u Domu narodu bila osigurana iz onih kantona u kojima HDZ BiH ima većinu.
Zbog HDZ-ovog insistiranja na ovakvim izbornim rješenjima, na koje niti jedna stranka sa sjedištem u Sarajevu ne želi pristati, u bh. javnosti posljednjih mjeseci prisutna je zaoštrena retorika te otvorene prijetnje od strane HDZ-a BiH da ako se ne usvoji izborni zakon po njihovom ukusu će blokirati formiranje vlasti nakon oktobarskih izbora.
Ono što je pak malom broju ljudi poznato da je da gotovo sve ideje za svoje prijedloge HDZ-a BiH crpi iz jednog jedinog štiva, studije Instituta za društveno-politička istraživanja pod nazivom “Federalizam, ravnopravnost, održivost”.
Studija je objavljena 2016., a njeni urednici su Ivan Vukoja i Milan Sitarski, rukovodioci ovog instituta i ljudi inače bliski HDZ-u. Upravo iz njihov su studije, u kojoj se predlaže reorganizacija BiH na “federalističkom” i “konsocijacijskom” modelu, potekle ideje o A, B i C izbornim jedinicama za Predsjedništvo i drugačijem modelu izbora delegata u Dom naroda.
Ono pak što je ključna ideja ove studije, a što HDZ (barem za sada) nije javno predložio jeste reorganizacija Federacije BiH, tako što bi se ovaj entitet ukinio, a umjesto toga bi se stvorile 4 nove jedinice, ili kako se u studiji naziva – veležupanije – koje bi nosile imena Bosanska, Herceg-Posavska i Distrikt Srednja Bosna, dok bi Unsko-sanski kanton ostao u svojim granicama. Kao što možete i pretpostaviti, prva i zadnja bi bile većinski bošnjačke jedinice, druga bi bila hrvatska, a distrikt Srednja Bosna bi bio miješana “veležupanija”.
Kompletnu studiju možete pročitati OVDJE.
(Slobodna Bosna /Saff)
