U organizaciji Instituta “Yunus Emre” u Sarajevu večeras je održana promocija knjige “Osmanska arhitektura Sarajeva“ autora Kenana Šurkovića i Elvire Bojadžić, autori i otvorena izložba fotografija sarajevskih i instanbulskih džamija, javlja Anadolu Agency (AA).
Šurković je ovom prilikom istakao da se ova fotomonografija bazira na osmanskom naslijeđu grada Sarajeva kroz čitavu njegovu historiju.
– Obuhvata onaj najraniji period pa sve do kraja 19. stoljeća. U knjizi su, osim kratkog historijata grada, detaljno objašnjeni objekti kojih ima negdje oko 7 kupolinih džamija i 25 mahalskih džamija i oko 30 nekih drugih objekata, što je prilično dobar pregled jer manje-više kroz ovu fotomonografiju smo baš sve obuhvatili. Mislim da ova knjiga može poslužiti ne samo naučnoj javnosti već i kao neka vrsta turističkog vodiča pogotovo jer je štampana na tri jezika, na bosanskom, engleskom i turskom. Posebno bih istakao oko 250 fotografija, među kojima su i fotografije koje još nikada nisu viđene – rekao je Šurković.
Arheolog Adnan Muftarević, jedan od promotora knjige, izjavio je da su u ovoj fotomonografiji na izvanredan način prezentirane brojne fotografije osmanske arhitekture u Sarajevu.
– Riječ je zaista o prvoj ovakvoj knjizi osmanske arhitekture u Sarajevu, u vidu fotomonografije. Ranije je bilo sličnih knjiga o džamijama, ali nismo imali knjigu s ovako mnogo lijepih fotografija – kazao je Muftarević.
Direktor Instituta “Yunus Emre” u Sarajevu Mehmet Akif Yaman podsjetio je da ovaj institut organizuje brojne aktivnosti s naglaskom na zajedničkim kulturnim i historijskim vezama između BiH i Turske.
– Ovo je zaista izvanredno djelo i vjerujemo da će biti vodilja u daljnjem istraživanju osmanske arhitekture i historije u Bosni i Hercegovini koja je tu egzistirala dugi niz stoljeća. Zahvaljujem se autorima na ovom djelu kao i promotorima – rekao je Yaman.
Promociji knjige “Osmanska arhitektura Sarajeva“ u Institutu “Yunus Emre” u Sarajevu prisustvovao je veliki broj građana, posebno mladih ljudi koji su pokazali veliki interes za ovo djelo.
Izvor: Anadolija
