Autor: Faktor.ba
Denis Bećirović, kandidat SDP-a BiH za člana Predsjedništva BiH je reagirao na najavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da će ova susjedna država “imati najsnažniju armiju u regionu”. Bećirović u saopštenju pita da li će se Srbija jačati vojsku radi odbrane ili napada.
– Vučićeve izjave su alarm da se zapitamo koliko su snažne i opremljene Oružane snage BiH. Budžet koji se izdvaja za našu vojsku je nedovoljan, imamo problem sa kadrovima, zastarjelom opremom, korupcijom… Može li država Bosna i Hercegovina sebi dozvoliti da ima ovako neopremljene Oružane snage? Zar nije ponižavajuće da pripadnici Oružanih snaga BiH nemaju kolektivno osiguranje? Povećanje budžeta, nova oprema i modernizacija Oružanih snaga Bosne i Hercegovine treba da bude naš prioritet, jer se razvoj ekonomije i privlačenje investitora može postići samo u stabilnoj i sigurnoj državi.
Jačanje Oružanih snaga BiH
Da li ćemo ojačati Oružane snage ili ćemo se pouzdati da “ako Bog da” neće biti rata, pita Bećirović.
– Da bi Bosna i Hercegovina ojačala svoje Oružane snage neophodno je prvenstveno povećati budžet koji je nedovoljan za razvojne projekte i modernizaciju OSBiH. Proces oporavka i razvoja OS BiH sigurno će trajati dugo i zahtijevat će strpljenje i posvećenost svih aktera koji za cilj imaju sigurnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu. Cilj treba biti da od Oružanih snaga napravimo respektabilnu vojsku koja ispunjava standarde NATO-a – kazao je Bećirović.
I ništa u Bećirovićevom saopćenju i razmišljanju ne bi bilo sporno da upravo on lično, predsjednik njegovog SDP-a Nermin Nikšić te ostali zastupnici i delegati SDP-a u Parlamentu Bosne i Hercegovine nisu “fiksirali” državni budžet i to upravo na uštrb većih izdvajanja za Oružane snage BiH. Ili da budemo potpuno jasni, zahvaljujući kadrovima SDP-a i njihovim tadašnjim koalicionim partnerima na državnom nivou, budžet Bosne i Hercegovine je 2012. godine smanjen za čak 78 miliona KM!
Naime, budžet institucija BiH je u 2011. godini iznosio 1.028.000.000 KM. Sljedeće godine, dakle 2012., je tadašnje Fiskalno vijeće BiH utvrdilo globalni fiskalni okvir, odnosno budžet institucija BiH u iznosu od 950 miliona KM. Fiskalno vijeće BiH činili su Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH), Nermin Nikšić (SDP), Aleksandar Džombić (SNSD), Nikla Špirić (SNSD), Ante Krajina (HSP) i Zoran Tegeltija (SNSD).
Šta je ovdje ključno? To da je Nermin Nikšić kao tadašnji premijer Federacije, zajedno sa Antom Krajinom, tadašnjim federalnim ministrom finasija, digao ruku za smanjenje državnog budžeta. Ono što je ključna stvar je činjenica da ovakvog epiloga ne bi bilo da je Nikšić glasao protiv, jer Fiskalno vijeće ne bi moglo donijeti odluku ukoliko nema glasa “za” bar po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda. Nikšić je tada bio jedini Bošnjak u Fiskalnom vijeću, pa je stvar kristalno jasna.
Bećirovićev glas “za” i Dodikovo “ne”
Na sjednici Zastupničkog doma BiH u čijem je rukovodstvu tada bio i Denis Bećirović, usvojen je budžet institucija BiH onakav kakvim ga je predložilo Fiskalno vijeće. Bećirović je, kao i svi zastupnici SDP-a, a kasnije i delegati iz te stranke u Domu naroda, glasao “za”. Na istoj sjednici su “oboreni” svi amandmani koje su priložili zastupnici SDA, kao i još neki zastupnici. Isti scenario se ponovio na Domu naroda. Suština amandmana je bila da je SDA tražila povećanje budžetskog okvira za dodatnih 47 miliona KM.
– Rekao sam Lagumdžiji da SDA neće glasati za državni budžet od 950 miliona KM. Za SDA je neprihvatljivo da entitetski budžeti rastu, a da samo državni budžet stagnira, i to na razini od prije tri godine. To je neprihvatljivo, to vodi jačanju entiteta i slabljenju države, i SDA to nikada neće podržati – kazao je tadašnji predsjednik SDA i tadašnji delegat u Domu naroda Sulejman Tihić, a nakon sjednica i usvajanja budžeta, uslijedila je i nova koalicija čiju okosnicu su činile SDP-HDZ-SNSD-SBB, pri čemu su kadrovi SBB-a tada ušli u vlast umjesto SDA-ovih.
Da bi se povećao budžet institucija Bosne i Hercegovine, što je svakako jasno i Denisu Bećiroviću, potrebno je u Fiskalnom vijeću glasati po istom principu, dakle, potreban je barem po jedan glas iz svakog konstitutivnog naroda, a na šta SNSD-ovi kardovi svakako neće pristati. Zašto je to tako, pojasnio je sam Milorad Dodik.
– Tačno je da Republika Srpska blokira usvajanje, ne želimo pristati na dodatna izdvajanja za vojsku – rekao je Dodik krajem augusta prošle godine komentirajući izjavu Vjekoslava Bevande, ministra finsija BiH, koji je pred novinarima kazao da “RS blokira usvajanje globalnog fiskalnog okvira”.
Umjesto demagogije, saopćenja i otvorenih pisama Aleksandru Vučiću, Denis Bećirović bi trebao “osvježiti” vlastito sjećanje i priznati da je upravo svojim glasom, i glasom predsjednika SDP-a, doprinio smanjenju budžeta Bosne i Hercegovine te samim tim i budžeta za Oružane snage Bosne i Hercegovine.
