Piše: Kenan Šurković
U Bosni i Hercegovini, pored Gazi Husref-begove biblioteke, postoji još nekoliko institucija koje posjeduju zbirke islamskih rukopisa. To su prije svih Bošnjački institut sa 1125 djela, Arhiv grada Sarajeva ima oko 1200 rukopisa, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH kao i Arhiv Hercegovine posjeduju ih preko 700. Prije agresije na BiH ogromno rukopisno blago, sa preko 5000 kodeksa, posjedovao je i Orijentalni institut u Sarajevu, međutim, kompletna zbirka je nastradala usljed granatiranja sa srpskih položaja.
Osim ovdje pomenutih institucija treba istaći da i unutar zbirki franjevačkih samostana u našoj zemlji postoji popriličan broj arapskih, turskih i persijskih rukopisa među kojima se svakako ističu prepisi Kur'ana. Jedan vrijedan primjerak nalazi se u samostanu Petričevac. Riječ je o prepisu iz 1458. godine, dimenzija 32×25 cm. Ovaj se primjerak po dekoraciji u mnogome razlikuje od većine onih koje imamo u našim zbirkama. Kao prvo, datumom nastanka ne pripada klasičnoj osmanskoj ornamentici koja će u 16. i 17. stoljeću dati primat organskoj apstrakciji i istančanom floralnom uzorku, što je samo po sebi isključivalo mnoge geometrijske obrasce koji su tek ponekad primjenjivani kod poligonalnih kartuša. Osmanska iluminacija tog perioda u potpunosti je transcedentna, ističući načelo formalne determinacije, odnosno, primjenu principa da se oblik rađa iz oblika. Sve to ne uočavamo kod ovog primjerka Kur'ana. Prvo što pada u oči jeste oblikovanje unvana i dekorativnih kartuša, koja je geomatrijska i u prostoj šemi sastavljena od tri kružne forme, koje zajedno čine jedan izdužen ornament oivičen trakama koje se na krajevima prepliću u posebnu kružnicu, što samo po sebi tvori interersantan detalj. Ovaj okvir je u potpunosti ispunjen u zlatu urađenim floralnim detaljima i zapisima na arapskom jeziku. Kompletna ornamentika, kako zbog «racionalno» postavljene opće šeme tako i zbog tamnijeg tonaliteta, izgleda poprilično «teško» i više se uklapa u iskustva dekoriranja sirijskih i egipatskih rukopisa mamelučkog perioda nego što bi mogla pripadati osmanskoj umjetničkoj «psihologiji». To se naročito primijeti u detaljima kao što je krupni ornament u obliku suze iscrtan na kraju sure Fatiha. Ovakvi detalji, koji se namjerno izdvajaju iz opće šeme i čine specifičan naglasak, karakteristični su za magribske dekorativne postavke, koje svoj korijen vuku još iz stare omajadske škole. Osmanlije će kasnije umnogome prevazići ovakav pristup dajući svojim djelima nov, kako koloristički, tako i oblikovni domet, što u načelu znači da će u njihovoj ornamentici, kojoj pripada i većina rukopisa u našim zbirkama, prevladati persijski nad arapskim umjetničkim ukusom.
Ideja oblika i koloristički naglasci
Bošnjački institut u Sarajevu posjeduje veću zbirku rukopisa Kur'ana među kojima se naročito ističu dva primjerka. Prvi potiče najvjerovatnije iz 17. st. od nepoznatog autora, rađen nesh pismom sa interlinearnim prijevodom na turski jezik (što može govoriti i o njegovom porijeklu). Rukopis je veoma dobro očuvan sa izuzetno kvalitetnom tehničkom izradom koja stvara osjećaj kao da je jučer izrađen. Ono što je karakteristično jeste da nema puni dekorativni okvir koji bi u potpunosti okruživao tekst i unvansko zaglavlje. Iznad ajeta dominira krupna likovna struktura koja je i osnovno kompoziciono središte unutar koje se razaznaje glavna umjetnička i stilska namjera iluminatora. Radi se o stilizovanom pejsažu sa zlatnom podlogom u potpunosti ispunjenom veoma lijepo iscrtanim crvenim listovima, pupoljcima, bijelim i crvenim cvjetovima i ornamentima u obliku srca u plavoj boji, što daje odlične kontrasne vrijednosti. Iznad ove kompozicije nalaze se, iscrtani brzim potezima u plavoj i crvenoj boji, «plamićci» ili možda čak stilizovani oblici stabala što bi se kao ideja slagalo sa općim dojmom prikazanog. Sa donje strane nalazi se u zlatu urađena trolisna kartuša na kojoj je bijelom bojom upisano ime sure. Sličan ornament, samo nešto krupniji, nalazi se na donjoj strani teksta. Sve je ovo uokvireno debelom zlatnom trakom kao i različito izrađenim isprepletenim okvirima među kojima se kao akcenat ističe onaj u zelenoj boji. Posebnost ovom rukopisu daje i široka dekorativna traka koja omeđuje djelo sa tri strane a ispunjena je hitro naslikanim cvjetovima i različitim listovima u zlatnoj boji, što svemu daje dodatni osjećaj raskošne dekoracije.
Možemo zaključiti da se radi o veoma spretno urađenom djelu sa dobrim osjećajem za detalj, smjelim kombiniranjem crvene i zlatne te znalački ukomponovanim plavim detaljima koji razbijaju moguću kolorističku monotoniju. Također se ističe veoma slobodna transpozicija biljnih uzoraka izvedenih po sistemu slučajnog rezultata i bez krajnje definiranosti što se kod ukrašavanja Kur'ana zrele osmanske ornamentike 16. st. pokušalo izbjegavati u težnji da se sve podredi pravilu. Umjetnik je u ovom slučaju bio «lahak na peru» što svemu daje poseban šarm neposrednijeg pristupa realizaciji.
Kur'an kaligrafa Muhammada Hilmija
Drugi Kur'an iz zbirke Bošnjačkog instituta izrađen je 1800. godine i baštini ono najbolje što se stoljećima formiralo u osmanskoj iluminaciji. Autor je izvrsni turski kaligraf Muhammad Hilmi. Nesh pismo je u ovom primjerku dovedeno do vrhunca i to na način da je skladno i čitljivo čak i onima koji se tek upoznaju sa arapskim slovima. Kur'an je podijeljen u zasebno ukoričene džuzeve. Po svom izuzetno zanimljivom, tehnički i koloristički usklađenom konceptu može se staviti rame uz rame sa najboljim primjerima iluminatorske i kaligrafske umjetnosti svog vremena. Kvalitet više je u tome što 19. stoljeće, kada je i rađen, predstavlja period težnje ka preformulaciji islamske umjetnosti, što nije uvijek vodilo kvalitetnim rezultatima. Prelijepa plava podloga ima dvostruko dejstvo, kako likovno, u isticanju zlatnih i crvenih detalja, što nas sve podsjeća na «klasične» uzore, tako i transcedentno, odnosno kosmičko, kao sublimaciju duhovnih težnji islamskog čovjeka. Kao i u predhodnom primjeru, iznad u ovom slučaju kombinacije poligonalne i organske kartuše sa ispisanim imenom sure, nalazi se dominantni kupolasti, više lisni ili naborani ornamenat. Ispunjen je skladno raspoređenim sitno izrađenim pupoljcima (što ga opet veže za prijašnje uzore) i cvjetovima sa centralnim srcolikim svijetloplavim ornamentom uokvirenim nazubljenim listićima. Sve je urađeno harmonično sa veoma skladno raspoređenim elementima koji se nadopunjavaju i zajedno čine zaokruženu cjelinu izuzetnog bojenog dejstva. Tačke koje odvajaju ajete su naročito lijepo izvedene jer je svaka urađena drugačije stvarajući time izvanredne akcente koji već na prvi pogled plijene pažnju. Čitava kompozicija odaje svježinu i snažan kreativni naboj, kao da nam je umjetnik pokušao dočarati ljepotu proljetnog jutra i svu bujnost rascvjetale bašče. Ovaj se impresionistički prizvuk svakako ne smije odbaciti jer je umjetnik dočarao svu esenciju priodne ljepote i njene vanredne znakove uokvirene i usklađene kroz dejstvo neutoljive umjetničke mašte.
