Koje su to uspješne prakse drugih država koje možemo primjeniti u Bosni i Hercegovini?
Organizator Sarajevo Business Foruma (SBF), vodeće investicijske konferencije u Jugoistočnoj Evropi – Bosna Bank International (BBI) – održao je prvi u nizu SBF online panela o održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima. Tema prve SBF online sesije bila je: “Uspješni primjeri drugih država: Njemačka, Singapur i Ujedinjeni Arapski Emirati“.
Panelisti su bili ugledni Bosanci i Hercegovci koji žive i rade u ovim državama: Dr. Emir Hrnjić, profesor na NUS Business School, National University of Singapore (Singapur), zatim dr. Harun Kapetanović, finansijski i ekonomski stručnjak (Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati) i g. Sedad Avdić, ICT ekspert i konsultant (Bon, Njemačka). Moderator panela bio je g. Dino Selimović, direktor marketinga i komunikacija BBI banke.
Panelisti su kao prve mjere koje su poduzele Njemačka, Singapur i UAE naveli pomoć u tri smjera: pomoć u novčanom toku, pomoć s poslovnim troškovima i pomoć sa kreditima. Među konkretnim potezima, istakli su novčanu pomoć malim i srednjim preduzećima u cilju podrške isplate plata radnicima i održavanja poslovanja, ukidanje poreza i naknada za hotele i turističke kompanije, kao i smanjenje poreza za pojedine privredne grane, te uvođenje tromjesečnih moratorija na otplatu kredita.
„UAE je uveo olakšice u smislu ukidanja ili smanjenja na minimum različitih naknada i dažbina, kako za pravna tako i za fizička lica, dok su svi građani i kompanije dobili popust od 10 posto na režijske troškove.“ – istakao je dr. Harun Kapetanović.
„Iz Singapurske perspektive, poslovni objekti koji su izrazito pogođeni pandemijom virusa Covid-19, kao što su hoteli, turističke agencije, trgovine i restorani, oslobođeni su poreza na imovinu za 2020. godinu, dok će ostalim preduzećima porez na imovinu biti smanjen za 30%.“ – dodao je dr. Emir Hrnjić.
Svi učesnici panela saglasni su da je nakon privremenih mjera potrebno uraditi sveobuhvatnu strategiju razvoja ekonomije i djelovanja u vanrednim situacijama. To podrazumijeva analizu postojećih potencijala i kreiranje strategije njihove iskoristivosti.
„Ključno je raditi na stabiliziranju ekonomske politike, eliminaciji korupcije i drastičnom smanjivanju birokratije, te biti u mogućnosti proizvoditi esencijalne proizvode vlastitim potencijalima domaće proizvodnje – naročito hranu, medicinsku opremu i lijekove.“ – istakao je dr. Hrnjić, osvrnuvši se na izuzetno uspješne prakse u Singapuru i naveo kako će „mnoge zemlje diverzificirati lanac opskrbe i da Bosna i Hercegovina u tom procesu mora iskoristiti svoju šansu.“
Njemačka kao evropska ekonomska sila pripremala se godinama za vanredne situacije i izdvojila je određena sredstva kao odbrambeni paket za zaštitu od kupovine i preuzimanja njemačkih kompanija izvana.
Osim mjera koje su poduzete da amortiziraju prvi val krize, sve ove zemlje rješenje vide u inovacijama i digitalnim tehnologijama.
„U Njemačkoj budućnost vide u podsticanju inovacija koje će u kratkom roku olakšati život i rad u nametnutim restriktivnim mjerama i prebacivanju na nove tehnologije za mobilnost, kao što su eAutomobili, eBicikli, zatim na alternativne izvore energije i nove digitalne platforme za komunikaciju, obrazovanje, eCommerce, industriju zabave, te u razvoj digitalnih valuta. Ova situacija se vidi kao šansa za skok naprijed, a ne samo kao povratak na staro“ –izjavio je g. Avdić.
Neke od zemalja, kao što je UAE, već i prije krize su poduzeli korake ka digitalizaciji ekonomije, te su uspostavili Ministarstvo za umjetnu inteligenciju. Njemačka je u tom smislu već planirala sredstva za razvoj novih inicijativa/inovacija: digitalna dokumentacija, digitalizacija procesa unutar preduzeća, kao i komunikacije u zdravstvu (telemedicina) na relaciji ljekar – pacijent, te javne uprave i građana.
Posebna pažnja tokom panela posvećena je temi turizma kao jednoj od vodećih industrijskih grana koja je značajno ugrožena pandemijom.
„Za BiH je potreban strateški pristup ovom problemu koji bi uključivao i povezanost direktnim avio-linijama sa svijetom, olakšan ulazak u zemlju – odnosno bezvizni režim, bogatu ponudu i kvalitetne usluge na aerodromu i hotelima. Kako bi imali dobru uslugu neophodno je omogućiti i zapošljavanje radne snage van BiH u ovoj industriji, ako uzmemo u obzir trend odlaska iz BiH.“, smatra dr. Kapetanović.
“Multikulturalnost treba iskoristiti kao magnet za turiste, te raditi na olakšicama koje bi omogućile lakši dolazak turista u BiH. Poučeni sadašnjom krizom potrebno je odvajati i planirati sredstva za prevazilaženje nekih budućih kriza, te intenzivno raditi na dovođenju velikih kompanija i njihovih proizvodnih pogona u BiH“ – rekao je g. Avdić.
Također neophodno je raditi na tome da sve odluke Vlade budu realizirane u najkraćem roku, te zaštiti sve kompanije koje su od strateškog interesa za BiH. Jedna od preporuka je i smanjenje javne uprave, a uštede iz ovog domena usmjeriti u razvoj ekonomije. S tim u vezi, svi učesnici su se osvrnuli i na potrebu definisanja nove vizije razvoja BiH te se složili da je potencijal razvoja izuzetno velik i da, s obzirom na globalna kretanja, trenutna kriza daje priliku za novi ekonomski početak.
„Važno je da vizija razvoja BiH bude inspirativna i sveobuhvatna, gdje će svako vidjeti svoju ulogu, svoju korist i svoj doprinos. Potrebno je raditi na tome da BiH postane mjesto gdje se maksimizira čovjek i ljudski potencijal. Bosna i Hercegovna ima primarno dva resursa, prirodna bogatstva i ljude. Kao mala ekonomija BiH mora biti potpuno otvorena za protok radne snage i robe. To znači da radna snaga ne samo odlazi već i dolazi u BiH, te da budemo prepoznatljivi po izvozu a ne uvozu kao sto je to trenutno slučaj.“ – zaključio je dr. Kapetanović.
11. Sarajevo Business Forum je trebao biti održan u aprilu, ali je odgođen za jesen, stoga je organizator odlučio upriličiti online sesije, panele i webinare. Na taj način iz BBI banke žele ponuditi učesnicima SBF-a i svim građanima BiH mogućnost da se aktivno uključe i rad SBF-a prate online.
Prva SBF online sesija dostupna je na zvaničnim profilima Sarajevo Business Foruma (SBF) na društvenim mrežama:
