Izvor: Vipromo.ba
Na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća Visoko predstavili ste ukratko kompaniju ABRAS. Možete li za čitaoce ViPromo portala uraditi isto, po mogućnosti i više, kako bi Visočani dobili kompletniju „ličnu kartu“ firme i njenih partnera?
Baković: Firma Abras Company d.o.o. Visoko osnovana je prije četiri godine. Osnivač i vlasnik je gospodin Ahmed Alabras, državljanin Bahreina, a osnivački kapital firme je 3 miliona KM. Osnovna djelatnost je veleprodaja ugostiteljskih i kućanskih potrepština.
Cilj firme je uspostaviti što bolje trgovačke veze Bosne i Hercegovine i zemalja Arapskog zaljeva. Abras Company je najveći uvoznik saudijske hurme, trenutno najkvalitetnije vrste hurmi na domaćem tržištu. Zastupnici smo i velike Saudijske tvornice staklenih časa,Mahmoud Saeed. Iz Saudijske Arabije uvozimo i veoma kvalitetnu plastiku, proizvedenu u tvornici gospodina Abrasa. Posebno naglašavam stolice koje se najviše primjenjuju u ugostiteljstvu, za ljetne bašte, a cijenom i kvalitetom polahko ali sigurno osvajaju i naše tržište.
Napravili smo i nekoliko važnih kontakata sa trgovcima iz Saudijske Arabije i Bahreina a vezano za izvoz bosanskih proizvoda na to veliko i važno tržište. Nadamo se da ćemo vrlo brzo u većim količinama arapskom tržištu moći ponuditi bosanske proizvode.
Osim gore pobrojanog, Abras Company radi na jednom velikom projektu, vrijednom desetine miliona KM. Radi se o Stambeno-poslovno-rekreativnom kompleksu Zimča-Visoko. Do sada je kupljeno oko 45 hektara zemljišta na kojem se u narednih nekoliko godina namjerava sagraditi jedno moderno turističko naselje. O naselju ću za sada reći samo da je predviđeno da zaposli stotinjak radnika, da će to biti mjesto sastanka poslovnih ljudi iz regije sa poslovnim ljudima iz cijelog svijeta, te da će to u budućnosti biti još jedan od simbola grada Visokog. Abras Company ima svoju web stranicu, www.abrascompany.com, koja se redovno ažurira i na kojoj se mogu pratiti sve naše aktivnosti.
Bez zadnjih namjera ulažete u obdanište i visočku budućnost dva miliona KM i opet nailazite na opstrukcije. Možete li prokomentarisati iste, i da li vam je sada žao što ste se odlučili za milionske investicije u svojoj općini u kojoj postoje ljudi koji su iz određenih razloga sumnjičavi i ne razumiju Vas dovoljno?
Baković: Ako dozvolite, malo ću Vas ispraviti, ne planiramo uložiti dva miliona KM. Samo do sada smo investirali tri miliona maraka. Namjera nam je u narednih nekoliko godina investirati još otprilike 40 miliona KM.
A sto se tiče obdaništa, to će biti hajrat vlasnika naše firme, gospodina Ahmeda Alabrasa, koji želi ostaviti kao trajno dobro i korist visočkoj carsiji. Iz meni nepoznatih razloga, neki ljudi šire neistine i pokušavaju javnosti predstaviti da smo tu atraktivnu lokaciju uzeli za sebe. Istina je da lokacija kao i cijelo obdanište ostaje u vlasništvu Općine a mi ćemo samo platiti reizgradnju obdaništa.
Naravno da nećemo odustati niti od jednog svog projekta. Svjesni smo da će uvijek biti onih koji će bacati kamenje na drvo koje daje plodove. Ali isto tako znamo da većina stanovnika općine Visoko podržava ovo što radimo a što će rezultirati ljepšom slikom našega grada, boljim uslovima života i novim radnim mjestima. Neki žele da pokrenu inicijativu, ako Bog da, kad se završi gradnja obdaništa, da se izradi ploča na koju će biti ugravirana imena vijećnika i njihovih mentora koji su vršili opstrukciju, ali lično smatram da se ne treba ničijoj sramoti smijati i da će se ti ljudi pokajati za ono što čine.
Predsjednik OO SDA Visoko, Halim Zukić najveći je, odnosno najglasniji oponent vašim ulaganjima u Visoko. Javno se oglasio nizom pitanja. Radi naših sugrađana pokušajte odgovoriti na, po njegovom mišljenju, sporna pitanja:
- a) Da li se pod plaštom vjeronauke u obdaništu kriju lični milionski interesi?
- b) Da li ste investicijom u obdanište u Prijekom zanemarili infrastrukturni, ekonomski, ekološki i politički interes Visokog i Visočana.
- c) Ko je donator famoznog obdaništa?
- d) Kako se zove bahreinski fond koji će to finansirati?
- e) Ima li neko ko će nam jasno i glasno reći da je isti sunitske provenijencije, obzirom na suštinu bahreinskog društva?
Za kraj sumnjičavosti: KLJUČNO JE PITANJE, ko je to dao sebi za pravo da u ime svih nas, a sve na istoj matrici apsolutizma, netransparentnosti i podcjenjivanja odluči graditi 10% novog Visokog, u potpuno nesređenoj infrastrukturnoj situaciji (voda i kanalizacija prije svega)?
Baković: Gospodin Zukić zna odgovore na sva ta pitanja ali zbog Vaših čitatelja reći ću sljedeće:
U cijeloj priči, najvažnija stvar je izgradnja obdaništa, što je opća korist. Cilj politike trebao bi biti rad za opće dobro, te mi iz tog razloga nije jasno zašto se ovakva stvar prebija preko vjeronauke. Vjeronauka, koju smo tražili za djecu čiji roditelji to žele, davno je zakonom definiran predmet i nismo tražili ništa novo. Rasprave o vjeronauci su završene i zahvaljujući zalaganjima i članova SDA stranke, taj je predmet uveden u predškolsko i školsko obrazovanje. Ona je jedini odgojni predmet i kao takvom je većina stanovnika BiH smatra potrebnom. Prije nego što su progovorili bilo šta o vjeronauci, oponenti su trebali pročitati barem jedan udžbenik tog predmeta ili porazgovarati sa nekim od nastavnika, ili barem oslušnuti šta njihovo biračko tijelo misli o spomenutom predmetu. Da su uradili bilo šta od toga, siguran sam da ne bi javno pričali protiv vjeronauke.
Zaista nisam imao namjeru da bilo koga lično spominjem, ali želim iskoristiti priliku u kontekstu Vašeg pitanja da kažem da sam gospodina Zukića lično upoznao sa Ahmedom Alabrasom. Gospodin je bio gost u Zukićevom hotelu i tada mu nije bilo toliko važno koje je Abras provenijencije. Mislim da nije bitno koje je provenijencije, koje boje kože ili čak vjere čovjek koji želi uraditi dobro djelo. A ako ga je to toliko interesovalo, mogao je u svako doba pitati, odgovorili bismo.
Donator obdaništa nije nikakav fond nego firma Abras Company d.o.o. Visoko, što je g. Zukić mogao vidjeti na zaglavlju pisma namjere upućenom Općinskom vijeću.
Inicijativa da Arapi riješe problem sa vodom u Visokom je moj a ne Zukićev prijedlog. Iznio sam mu taj prijedlog kad mi je priznao da od obećanja da će to uraditi turski investitori nema ništa.
Da li ste nehotično pokvarili planove nekim drugim investitorima, jer je načelnica Amra Babić na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća spomenula izgradnju zgrade na mjestu obdaništa?
Baković: Ne vjerujem da smo pokvarili ičije planove. Poznata mi je činjenica da je u mandatu Muniba Alibegića firma IGM namjeravala kupiti lokaciju obdaništa pa izgraditi stambenu zgradu. Međutim, IGM je odustao od tog projekta zato ne vjerujem da i oni imaju išta protiv izgradnje obdaništa.
Šta očekujete na kraju ove priče oko izgradnje obdaništa?
Baković: Očekujem jedno moderno, lijepo obdanište u centru grada na koje ćemo svi biti ponosni.
Mogu li političke nesuglasice u redovima SDA poremetiti nastavak gradnje rezidencijalnih naselja u G. Zimči?
Baković: Definitivno smatram da ne mogu, jer to su projekti od velike koristi za sve nas. Nesuglasice mogu samo nepotrebno prolongirati implementaciju projekta. Kao i veliki broj građana, smatram da nesuglasice unutar visočke SDA, inat i sujeta, mogu rezultirati samo nepovjerenjem glasača i lošem izbornom rezultatu te partije. To se malo osjetilo na ovim zadnjim izborima kada je Bakir Izetbegović bio apsolutni pobjednik svugdje samo ne u Visokom. Pripadam velikom broju onih kojima je žao kada SDA vodi lošu politiku i gubi pozicije a raduju se uspjehu te stranke. Nakon zadnjih izbora Stranka je u cijeloj BiH dobila podršku. Ojačala je svoje vođstvo i krupnim koracima krenula u koalicije i konstituisanje vlasti. Nadam se da će poraditi i na jačanju nekih općinskih odbora koji ne prave dobre rezultate.
Da li mještanima kraja u kojem se gradi Stambeno-poslovni-rekreativni kompleks prijeti nestašica vode ili će je imati još više uz riješeno pitanje kanalizacije?
Baković: Mještani Zimče kao i mještani cijele naše Općine imaju problem sa vodom i kanalizacijom i ko riješi taj problem, zagarantovano mu je povjerenje Visočana. Mi smo izvršili ispitivanja i našli dovoljno vode za cijelo naselje, ne samo za naš kompleks. Ne treba od toga praviti bauk. Trebamo sjesti, dogovoriti se, zagrnuti rukave pa domaće kompanije, zajedno sa prijateljima iz vana a koji investiraju u Visoko, jednom za svagda riješiti vodu. Garantujem da će uz kvalitetnu prezentaciju, svakoj domaćoj firmi kao i firmama čiji su vlasnici stranci, biti drago da učestvuje u rješenju tog problema.
Zna li se šta će se graditi na placevima kupljenim iznad naselja Prijeko?
Baković: Još se precizno ne zna, ali je sigurno da se neće raditi ništa što nije predviđeno prostornim planom.
Kakvu poruku Visoko šalje budućim investitorima, ako nastavi sa političko-interesnim prepucavanjima?
Baković: Dozvolite mi da ovdje podsjetim na par činjenica. U Europi su investicije zemalja Arapskog zaljeva (Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija, Oman, Emirati i Bahrein) u periodu od 2008. do 2010. sa tri milijarde skočile na 63 milijarde eura. Osim trgovine i nekretnina, Arapi su u Europi počeli kupovati i fudbalske klubove. Čak je i kapiten naše reprezentacije Edin Džeko na platnom spisku kod Arapa, vlasnika Mancester Cityja.
Još od vremena SFRJ, na našim prostorima gajimo dobre poslovne odnose sa arapskim svijetom. U onaj vakat komunističke diktature, smijali smo se anegdoti kad je Tito naredio Džemalu Bijediću da ako treba i klanja pet vaktova samo nek’ završi poslove sa Arapima. Poslije agresije pa sve dok nije počelo to Arapsko proljeće naše su građevinske firme radile u Libiji i Iraku. Kuvajćani su investirali u pokretanje zeničke željezare i u obnovu dva Unisova nebodera u Sarajevu a dijelom su i kreditirali izgradnju autoputa Vc.
Malo se zna i podatak da se sve što proizvede naša namjenska industrija izvozi Arapima. Saudijska Arabija je uložila 40 miliona dolara u obnovu Kliničkih centara, 18 miliona u obnovu kuća povratnicima, 17 miliona dolara u obnovu Univerzitetske biblioteke. Saudijski biznismen Sulejman Al Šidi investirao je u Sarajevo City Centar i u hotel Bristol oko 60 miliona eura. Katar je investirao oko 60 miliona u TV kanal Al Jazeera Balkan. Ne treba zaboraviti ni BBI banku i tržni centar i još mnoge arapske investicije u BiH.
Srbiju je na noge podigao dolazak šejka Bin Zajada, čemu je prethodilo stvaranje ambijenta i lobiranje Srbije, a što je rezultiralo velikim investicijama. Crna Gora se ne može pohvaliti velikim arapskim investicijama ali je zato jednoj od ulica u centru Podgorice dala ime Šejk Bin Zajad i na sve moguće načine, pa i preko nas koji radimo sa Arapima u Bosni, pokušavaju privući te investiture u svoju zemlju.
E sad da se vratim na Visoko. Jedan kvalitetan arapski investitor može preporoditi našu čaršiju. Koliko mi je poznato u Visokom ih ima više od jednog. Imamo priliku da uz pomoć arapskih biznismena, uz profesionalan i odgovoran pristup od Visokog napravimo poslovni raj. Na nama je.
