SAFF

YIHR: Genocid u Srebrenici najčešće institucionalno negiranje ratnih zločina u Srbiji

Facebook
Twitter
WhatsApp

Negiranje i iskrivljavanje činjenica o genocidu u Srebrenici najčešći je oblik institucionalnog negiranja ratnih zločina u Srbiji, navodi se u izvještaju Inicijative mladih za ljudska prava Srbije (YIHR).

Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije (YIHR) objavila je godišnji izvještaj o poricanju ratnih zločina pod nazivom “Stanje poricanja – Srbija 2024: Laganje o zločinima pod zastavom“.

Kako se zaključuje u izvještaju, najčešće negirani zločin u Srbiji, po pravilu, jeste genocid u Srebrenici, a tako je bilo i u 2024. godini. Zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a kojom se 11. juli proglašava za Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici i kojom se osuđuje svako poricanje genocida i veličanje njegovih počinilaca, tema genocida u Srebrenici bila je prisutnija nego inače u javnom prostoru i izjavama državnih zvaničnika, izvještava YIHR.

“Proljeće i početak ljeta, ali u dobroj mjeri i ostatak godine, obilježila je intenzivna kampanja vlasti u Srbiji protiv usvajanja Rezolucije o Srebrenici. Kampanja je, osim diplomatskih napora da se druge države uvjere da glasaju protiv usvajanja Rezolucije, uključivala i izrazito negativnu retoriku o samoj Rezoluciji i njenim sponzorima u javnom diskursu, uz izvrtanje činjenica“, piše u izvještaju u kojem se dalje navodi da je glavni nosilac narativa oko Rezolucije bio Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

YIHR precizira da dominantan narativ o Rezoluciji koji su plasirali najviši nosioci vlasti jeste da se njom Srbi proglašavaju “genocidnim narodom”, te da će posljedice usvajanja Rezolucije biti ukidanje bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske, zahtjev da Srbija plati ratnu odštetu, kao i “dodatni pritisci” na Srbiju po pitanju Kosova i vanjskopolitičke orijentacije.

“Sastavni dio narativa bilo je i negiranje da se u Srebrenici dogodio genocid, kao i da kampanja protiv usvajanja Rezolucije predstavlja borbu male slobodarske zemlje protiv moćnih država. Čest motiv kampanje bilo je i osvrtanje na stradanje Srba u Drugom svjetskom ratu i poređenje sa zločinom počinjenim u Srebrenici“, navodi se u izvještaju.

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA