Američki predsjednik Donald Trump nastavlja izražavati želju za povratom zračne baze Bagram iz koje su se američke snage povukle prije više od četiri godine. Trump je jučer izrekao izričitu prijetnju da će se dogoditi “loše stvari” ako se ne ispuni njegova želja da se baza vrati “Sjedinjenim Državama, koje su je stvorile”.
Iako je povlačenje američkih snaga iz Afganistana započelo tokom njegova prvog mandata, Trump je dosljedno kritizirao način na koji se administracija Joea Bidena povukla 2021. godine, rekavši da bi Sjedinjene Države napustile Afganistan, ali bi zadržale zračnu bazu Bagram.
Trump vjeruje da je njegova zemlja vladajućem talibanskom pokretu u Afganistanu dala zračnu bazu Bagram “besplatno”. U transakcijskom smislu, američki predsjednik kaže: “Pokušavamo je vratiti jer im trebaju stvari od nas”, implicirajući da Washington ima utjecaj na afganistansku vladu.
Trump također tvrdi da je “zračna baza Bagram sada u kineskim rukama”, nazivajući to “velikom strateškom pogreškom” Bidenove strane.
Od povlačenja iz Afganistana, američki dužnosnici upozoravali su na “rizik da Bagram padne u ruke neprijatelja”. General McKenzie, bivši zapovjednik Centralnog zapovjedništva SAD-a, priznao je u izvještaju podnesenom Kongresu da je napuštanje Bagrama bez sporazuma bila najveća greška SAD.
Trumpova naklonost prema Bagramu, rekao je, proizlazi iz njegove strateške blizine Kini: “Udaljen je samo sat vremena od mjesta gdje Kina proizvodi svoje projektile i nuklearno oružje.”
Washington Post u današnjem uvodniku navodi da je zračna baza Bagram od strateške važnosti zbog svoje blizine granici s Kinom i nuklearnom poligonu Lop Nur, smještenom u udaljenom području provincije Istočni Turkestan (Xinjiang).
Prema Postu, dugo se vjerovalo da je poligon napušten, ali postoje izvještaji o povećanoj kineskoj vojnoj građevinskoj aktivnosti u tom području.
Kao što Post napominje, povratak američkih snaga u Bagram bio bi daleko od snažne vojne prisutnosti koja je postojala ranije. Međutim, to bi Sjedinjenim Državama dalo uporište u strateški važnoj regiji.
Simboličko nasljeđe
Zračna baza Bagram, nasljeđe 20-godišnje američke vojne prisutnosti u Afganistanu, prenesena je na Afganistan pod vodstvom talibana, koji ponosno tvrde da imaju potpunu kontrolu nad bazom, smatrajući je adutom u regionalnoj sigurnosnoj jednadžbi.
Nakon pada Kabula 15. avgusta 2021., talibani su objavili da kontroliraju zračnu bazu Bagram bez ikakvog sukoba. U to vrijeme, glasnogovornik pokreta, Zabihullah Mujahid, izjavio je: “Bagram je danas simbol nezavisnosti Afganistana, i nećemo ga predati nijednoj sili.”
Tokom američke okupacije, baza je bila najveći logistički centar NATO-a u regiji,s američkim ulaganjima koja su tokom dva desetljeća iznosila milijarde dolara.
Prostire se na površini od približno 5.000 hektara i nalazi se u srcu Srednje Azije, s izravnim pristupom granicama Kine, Irana i Rusije, što je činjenica koja je Sjedinjene Države držala na oprezu čak i nakon povlačenja.
Zračna baza Bagram imala je pistu dugu 3.600 metara opremljenu standardima otpornosti na padove, što je omogućavalo slijetanje i polijetanje 130 vojnih aviona dnevno. Tokom prisutnosti NATO-a, baza nije bila samo sjedište borbenih operacija, već i mjesto za američke specijalne snage, jedinice CIA-e te visoko naprednu obavještajnu i satelitsku opremu. Satelitske snimke iz 2019. pokazuju da je baza sadržavala više od 110 operativnih zgrada i 20 potpuno opremljenih skladišta oružja.
Prema izvještaju New York Timesa iz juna 2021., zračna baza Bagram igrala je ključnu ulogu u kontroli i nadzoru kretanja iranskih snaga i oružanih skupina koje podržava Rusija, kao i u praćenju sigurnosnih aktivnosti u kineskoj ujgurskoj autonomnoj regiji.
Amerikanci su ovu bazu koristili i za provođenje strogo povjerljivih programa protiv Al-Qaide i ISIS-a (Islamske države). Washington Post je izvijestio da je iz Bagrama 2020. pokrenuto više od 350 obavještajnih misija.
Uticaj Kine
Sigurnosni analitičari vjeruju da afganistanska vlada predvođena talibanima nije u mogućnosti u potpunosti iskoristiti kapacitete baze Bagram, te da bi taj vakuum mogao otvoriti put regionalnim silama poput Kine da steknu utjecaj.
Kine je pokazala interes za obavještajnu i ekonomsku prisutnost u Afganistanu. Peking je povećao infrastrukturne projekte, poput inicijative Pojas i put, koja prolazi blizu Bagrama. Sigurnosni stručnjaci vjeruju da Kina možda strateški koristi bazu, pogotovo jer je Afganistan bogat rudnicima litija i rijetkim mineralnim resursima, a Bagram bi mogao igrati ključnu logističku ulogu u njihovom vađenju.
Iako su talibani dosad poricali bilo kakvu vojnu saradnju s Kinom, razna obavještajni izvještaji ukazuju na to da su kineski stručnjaci posjetili zračnu bazu Bagram nekoliko puta tokom posljednjih nekoliko godina.
Prema zapadnim izvještajima, kineska tehnička delegacija tajno je posjetila Kabul u aprilu 2023. i pregledala objekte u Bagramu. Kineska vlada još nije potvrdila niti demantirala ove izvještaje.
Strahovi i kalkulacije
U Afganistanu i regiji raste zabrinutost zbog mogućeg povratka Sjedinjenih Država u Afganistan.
Afganistanska vlada predvođena talibanima od Sjedinjenih Država traži ukidanje izolacije i priznanje, budući da bivša vlada još uvijek zauzima afganistansko mjesto u Ujedinjenim narodima.
Kabul također želi pristup milijardama zamrznutih sredstava u Sjedinjenim Državama.
Unatoč tome, dužnosnici afganistanske vlade ne čine se oduševljenima povratkom američkih snaga u Bagram. Zakir Jalali, visoki dužnosnik afganistanskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je: “Afganistanci nikada u povijesti nisu prihvatili stranu vojnu prisutnost na svom tlu”, ali postoji prostor za pregovore.
Jalali je također jasno dodao: “Afganistan i Amerika trebaju uspostaviti ekonomske i političke odnose utemeljene na bilateralnom poštovanju i zajedničkim interesima,”bez da Sjedinjene Države zadrže ikakvu vojnu prisutnost u bilo kojem dijelu Afganistana.”
Jasno je da je iskustvo 20 godina okupacije i sukoba s Amerikancima – uz četiri godine pregovora – dalo talibanima sposobnost da razumiju američki mentalitet i pregovaraju s njim. Pragmatizam ujedinjuje obje strane, a to će odrediti sudbinu Trumpove želje za zračnom bazom Bagram.
