Arnaudiju džamiju u Banjoj Luci sagradio je Hasan – defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka u vrijeme stolovanja Ferhad-paše, čiji je bio lični prijatelj i potpisnik njegove vakufname. Zahvaljujući kamenom tarihu iznad ulaza, saznaje se da je sagrađena 1594./1595. godine.
Postavljena je tačno na pravolinijskom smjeru s Ferhadijom džamijom, te tako davala značaj tom prostoru i otvarala mogućnost daljnje gradnje.
Arnaudija džamija pripada tipu potkupolnih džamija s trijemom i kamenom munarom. Cjelina se sastojala od ulazne kapije čiji gornji dio je krasila mala akšam-taš munara, pokaldrmisanog dvorišta, objekta džamije i harema. Posebna specifičnost tog objekta predstavljala je mala akšam-taš munara, izgrađena u ogradi iznad kapije i služila je za poziv na namaz u akšam. Džamija je minirana 7. maja 1993. godine, a ostaci su odvezeni na smetljište i deponiju.
Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH, u saradnji s Muftijstvom banjalučkim i Medžlisom IZ Banjaluka, pokrenula je 2015. godine aktivnosti na realizaciji druge faze projekta, koja je podrazumijevala ponovnu izgradnju Arnaudije džamije.
Kako u razgovoru za Fenu kaže direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović, nakon prikupljanja dokumentacije, Vakufska direkcija je kandidirala taj projekt Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske koja je to prihvatila, a to je rezultiralo potpisivanjem Protokola o ponovnoj izgradnji Arnaudije džamije u Banjoj Luci, krajem 2016. godine.
– Predmetnim protokolom Generalna direkcija vakufa Republike Turske obavezala se da će finansirati izradu kompletne tehničke dokumentacije kao i sve radove na ponovnoj izgradnji Arnaudije džamije u Banjoj Luci. U sklopu manifestacije Dani vakufa u BiH, 22. aprila 2017. godine, položen je kamen temeljac za ponovnu izgradnju Arnaudije džamije – kazao je.
Pojašnjava da radovi na ponovnoj izgradnji Arnaudije džamije nisu započeti odmah po postavljanju kamena temeljca jer projektna dokumentacija nije bila kompletna.
– Nakon kompletiranja dokumentacije, a u skladu s potpisanim protokolom, Generalna direkcija za vakufe Republike Turske provela je tender te je izabrala tursku firmu ‘SBS Restorations’ kao glavnog izvođača radova i nosioca poslova. Za partnera i kooperanta u Bosni i Hercegovini ‘SBS Restorations’ je odabrala firmu ‘Neimari d.o.o.’ koja će, ustvari, izvesti sve građevinsko-zanatske radove na ponovnoj izgradnji Arnaudije džamije – naglasio je.
Radovi se izvode na osnovu projektne dokumentacije i građevinske dozvole koja je izdata od nadležnih institucija RS. Nadzor nad izgradnjom vrši firma ‘Arhi plus d.o.o.’ iz Mostara, koja prati kvalitetu i dinamiku radova.
Osim nadzora, radove po službenoj dužnosti, prati Zavod za zaštitu kulturno-historijskih spomenika RS jer taj objekt ima status spomenika BiH.
Zajimović ističe da se završetak svih radova, na ponovnoj izgradnji Arnaudije džamije, osim oslikavanja, očekuje u toku ove godine. Trenutno se završavaju radovi na munari, kao i unutrašnje malterisanje džamije. Slijedi vanjsko uređenje, uređenje harema, izgradnja šadrvana, pratećih sadržaja, kao i unutrašnje oslikavanje džamije.
Jedan od osnovnih principa prilikom realizacije projekata takve vrste jeste autentičnost odnosno nastojanje da se objekt izgradi u što izvornijem obliku.
– Obzirom da o Arnaudiji džamiji postoji mnogo pisanih dokumenata – historijskih, arhitektonskih i drugih vrsta dokumentarne građe, nije bilo problema prilikom utvrđivanja originalnosti izrade projekta. U cilju trajne zaštite Arnaudije kao nacionalnog spomenika, a prema utvrđenim mjerama zaštite, graditeljska cjelina Arnaudije ili Defterdarija džamije u Banjaluci sa svim pripadajućim objektima i haremom se rekonstruiše na izvornoj lokaciji, u izvornom obliku, iste veličine, od istog ili istovrsnog materijala, primjenom istih tehnoloških pristupa u najvećoj mogućoj mjeri, a na osnovu dokumentacije o njenom izvornom obliku – kazao je.
Precizira da su svi ulomci džamije, koji su ostali nakon rušenja na prostoru graditeljske cjeline ili nađeni na susjednim parcelama ili na deponiji u Ramićima gdje su odvezeni nakon rušenja, a odnosili su se na autentični objekt, snimljeni, konzervirani i ponovno ugrađeni u džamiju metodom anastiloze.
– Svi ulomci koji su nađeni, a nije ih bilo moguće ugraditi (s obzirom na stepen oštećenja ili iz drugih opravdanih razloga) bit će prezentirani na odgovarajući način u sklopu graditeljske cjeline kao što smo to uradili na Aladža džamiji u Foči – pojasnio je.
Prije početka rekonstrukcije izvršeno je otkopavanje površinskih slojeva zemlje, u cilju pronalaženja originalnih temeljnih zidova, te izvršeno detaljno snimanje, sanacija i konsolidacija originalnih dijelova temelja i zidova.
– Sav iskoristivi materijal izvornih objekata, koji je nađen, ugrađen je u pripadajuće objekte graditeljske cjeline. Dijelove koji nedostaju (za koje postoji dokumentacija) urađeni su od materijala istovrsnog ili sličnog izvornom, metodom repristinacije. U sklopu uređenja harema bit će izvršena sanacija bašluka i nišana, koji su oštećeni. Dvorište unutar kompleksa bit će, u sklopu vanjskog uređenja, popločano kamenim pločama – kazao je.
Na pitanje šta obnova te i ostalih džamija na području Medžlisa IZ Banja Luka znači u vjerskom ali i u smislu kulturnog i historijskog značaja, Zajimović ističe ‘džamije su simbol našeg postojanja, ali i opstanka na ovom području’.
– Mi smo, kao Zajednica, obavezni obnoviti i ponovo izgraditi sve džamije koje su srušene u proteklom ratu. Ponovnom izgradnjom Arnaudija džamije, bit će obnovljene sve džamije porušene u Banjoj Luci. U vjerskom smislu možemo kazati da smo ispunili zadaću. Šesnaest munara, šesnaest simbola ponovo je tu. Šesnaest mjesta u kojima će se ponovo činiti sedžda Uzvišenom Gospodaru. Ponosni smo što obnavljamo džamije koje su imale posebne vrijednosti za bosanskohercegovačko društvo – naglasio je.
Tokom rata u BiH, porušeno je 16 banjalučkih džamija neprocenjive historijske vrijednosti. Napravljena je, kaže Zajimović, ogromna šteta ne samo muslimanima, nego i Banjoj Luci kao gradu za koji kaže da baštini zajednički život ili suživot. Banja Luka naprosto, u vrijeme porušenih džamija, kako je kazao, više nije bila ista.
– Kulturni spomenici su jedan od bitnih temelja svake države, a među porušenim džamijama bilo je mnogo spomenika kulture. Zbog toga, kad govorimo o Arnaudiji, ističemo da tu džamiju ne obnavljamo samo kao vjerski objekt u kojem će se obavljati vjerske aktivnosti. Prije svega obnavljamo kulturno-historijski spomenik, po svemu jedinstven i specifičan. Banjoj Luci vraćamo nešto što je njeno, što je krasilo taj grad proteklih stoljeća, po čemu je bila prepoznatljiva u svijetu. Obnovom mi želimo reći da su ovdje stoljećima živjeli Bošnjaci i da su i dalje tu i da je Banja Luka grad svih njenih građana. Multietničnost i bogatstvo religija oduvijek je krasilo Banju luku. Arnaudija i ostale džamije, kao i naša mezarja dokaz su za navedeno – istaknuo je.
Završetkom radova na Arnaudiji šalje se, kaže, poruka da se trajno dobro ne može trajno uništiti. Ako je nešto uistinu darovano uime Dragog Boga da vjekovima služi ljudima onda će, kao takvo, uz pomoć Božiju i trajati.
– Vjerojatno je tih 16 džamija i u prošlosti rušeno, ali su ponovo građene i iznova dizane. Isto kao i Aladža, ali rušitelji Aladže su okarakterisani kao negativci. Takvima će ih historija pamtiti, a graditelje Aladže, Arnaudije i Ferhadije historija će pamtiti po dobru kao i njihove dobrotvore – naglasio je.
S druge strane, kako je naglasio, ponovna izgradnja Arnaudije šalje poruku Bošnjacima, ma gdje se nalazili, da je Banjaluka i njihov grad i da se tamo trebaju vratiti.
– Arnaudija pruža dodatnu sigurnost, a njena uzdignuta munara poziva Banjalučane da se vrate u svoj grad. Vraćanjem Arnaudije Banjoj Luci šaljemo i poruku da želimo graditi, želimo napredak tom gradu, želimo vratiti ljudima onu Banju Luku kakvu je imaju u sjećanju. Grad s Ferhadijom i s Arnaudijom, ali i sa Sahat kulom čiju će ponovnu gradnju uskoro svjedočiti Banjalučani – istaknuo je Zajimović.
Glavni imam Medžlisa IZ Banja Luka Adnan Jusić ističe da su džamije za vjernike duhovni kompas i puno više od obične građevine. To su duhovne oaze u kojima tražimo smiraj i utočište od svakodnevnih problema, briga i strahova.
– Arnaudija je za banjalučke muslimane dugo iščekivani biser koji nedostaje u niski svjetlucavog đerdana vjerskih objekata ovog lijepog grada. Duboko je utkana u njihovo biće i život, zato je i njeno rušenje značilo zatiranje njihovog bića i identiteta jer u njoj su učili osnove vjere, prve kur'anske harfove. Tu su obavljali molitve, s dragim osobama. Tu su učili da treba poštovati i voljeti drugog i drugačijeg i da je različitost bogatstvo koje vodi istom izvoru – naglasio je.
Od izgradnje 1595. do tužnog 7. maja 1993. godine, kad je porušena, generacije ljudi u Arnaudiji su udisali duhovnost, nauk o vjeri i poštovanju od Boga datih različitosti.
– Iako je 1993. godine fizički srušena, u dušama džematlija bila i dalje prisutna jer je dio njih samih. Njeno ponovno uspravljanje mehlem je za ranjene duše banjalučkih muslimana, ali i svih dobrih ljudi kojih u ovom gradu ima i koji sa sjetom govore o staroj Banjaluci i njenim ukrasima. Hvala dragom Bogu, svjedoci smo da će ukras koji je stoljećima krasio ovaj grad, konačno biti vraćen gradu kojem i pripada i ljudima koji za njim žude i čeznu – kazao je za Fenu ef. Jusić. Pred ramazan je postavljen alem na munaru Arnaudije džamije, na koju je uoči ramazana postavljen i bajrak.
Rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, od 16. maja 1950. godine, objekt je stavljen pod zaštitu države. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je 2003. godine Odluku kojom se mjesto i ostaci graditeljske cjeline Arnaudije džamije u Banjoj Luci proglašavaju nacionalnim spomenikom.
