Tolerisanje i odugovlačenje pojedinih poteza međunarodne zajednice dovodi do toga da sve više se u regionu okreću prema tome da minimiziraju ili negiraju genocid u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini, kazao je Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika općine Srebrenica u razgovoru za Anadoliju.
Fejzić je tom prilikom kazao kako je poslije turbulentnih političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini kada je riječ o prenosu nadležnosti s RS-a na nivo Bosne i Hercegovine, odnosno politici entiteta Republika Srpska i člana Predsjedništva BiH i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, stanovništvo uznemireno.
– Nestabilno je stanje što se tiče te političke scene uopšte u Bosni i Hercegovini, a Srebrenica je uvijek bila u žiži interesovanja i dešavanja. Što se tiče nekog dešavanja, posebno nema, međutim uplašeno je i gledaju šta će se desiti i da li će doći do tih nadležnosti, da li će međunarodna zajednica reagovati… – rekao je Fejzić.
Podsjetio je kako su BiH u posljednje vrijeme posjetili mnogi predstavnici međunarodne zajednice.
– Međutim, do dan danas se ništa nije desilo, niko nije dobio nikakve sankcije. On (Dodik, op.a.) i dalje nastavlja sa svojom retorikom i politikom. Mislim da, to dovodi do nestabilnosti na ovom području, pogotovo u Srebrenici, koja je preživjela i svi oni povratnici su skoro preživjeli genocid i znaju šta ih čeka ako bi došlo do pogoršanja situacije – rekao je Fejzić.
Smatra kako neko iz bošnjačke politike mora reagovati. Dodao je kako se čeka da dođe signal iz Sarajeva kako se ponašati.
Podsjetio je kako je tokom rata sarađivao s međunarodnom zajednicom, i preživio je genocid u Srebrenici.
– Ja imam običaj da to poredim. Ovo je Srebrenica u malom. Dešavanja od 1993. do 1995. godine i ovo što se dešava sada. Kad kažem od 1993. do 1995. godine, kada je došlo do demilitarizacije zaštićene zone UN-a Srebrenica, negdje približno se međunarodna zajednica ponaša kako se ponašala međunarodna zajednica koja je tada bila prisutna u Srebrenici prema snagama i vojsci Republike Srpske, tako se ponaša prema politici sada u BiH – rekao je Fejzić.
Dodao je kako je riječ o određenoj metodi tolerisanja i “puštanja vremenu” i dopuštanju da određene ideje zažive i da se na to navikne.
– Tako smo se mi od 1993. do 1995. godine uz njihovo prisustvo gotovo navikavali da svakog dana imamo granatiranje, ubijanje u zaštićenoj zoni enklavi Srebrenica i nas su također u tom vremenu obilazili mnogi zvaničnici međunarodne zajednice i na kraju se desio juli 1995. godine kada je počinjen genocid nad Bošnjacima zaštićene zone – rekao je Fejzić.
Osvrnuvši se na Zakon o zabrani negiranja genocida kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, Fejzić je kazao kako su oni, pa i on sam kao predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjica genocida, vršili pritisak za donošenje ovog zakona.
– Sada je na njegovom nasljedniku (visokom predstavniku u BiH Christianu, op.a.) Schmidtu da to sprovede u djelo, na politici međunarodne zajednice. Tolerisanje i odugovlačenje pojedinih poteza, ako to međunarodna zajednica do sada radi, dovodi do toga da sve više se u regionu okreću prema tome da minimiziraju ili negiraju genocid – rekao je Fejzić.
Osvrnuo se i na nedavne poruke u tom pogledu koje dolaze iz susjednih zemalja, pogotovo Republike Hrvatske.
Dodaje kako se na taj način poručuje da ove poruke uzimaju sve više maha, a “sve su to protivnici Bosne i Hercegovine i njenih granica“.
Smatra kako se odnos prema genocidu u Srebrenici odražava na odnose Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama.
– Ako oni nisu svjesni šta se desilo u Srebrenici, onda je pitanje šta onaj negdje tamo ‘na kraju svijeta’ razmišlja? Oni su bili prisutni na ovom terenu i to se dešavalo i u Republici Hrvatskoj, snage vojske Srba su počinile zlodjela i na njihovom prostoru. Ako oni to ne vide, onda ko će vidjeti dalje? – upitao je Fejzić.
– Vidite da se oko toga ‘lome velika koplja’. Što se tiče toga, mi treba da budemo u granicama BiH, koje su AVNOJ-ske granice ili da imamo građansku državu, nešto što mi preferiramo, što je u demokratskom svijetu, takva treba da bude i BiH – mišljenja je Fejzić.
Dodao je kako BiH treba biti prosperitetna i kao takva se kreće ka Evropskoj uniji (EU) i NATO savezu.
Podsjetio je kako EU šalje signale da je spremna primiti BiH, ali je na državi da ispuni obaveze koje se od nje traže na putu ka članstvu.
– Mislim da BiH treba da ide tim putem, tako i treba da bude ovaj Izborni zakon, da se tako kreira i na taj način BiH ima svoju budućnost – rekao je Fejzić.
Osvrnuo se i na projekte koji se vode u Srebrenici, te istakao kako trenutno rade na tome da se u osnovnoj školi u Potočarima, koja broji 147 učenika, napravi fiskulturna sala.
– Ta škola nije imala prije rata, a nema ni poslije rata fiskulturnu salu. Zamislite da generacije i generacije prođu od 1. do 9. razreda, a ne znaju šta je kozlić, strunjača, koš i nemaju fizičko vaspitanje – rekao je Fejzić.
Nada se da će javnost pokazati interesovanje za realizaciju ovog projekta, ali i strani investitori.
– Mi ćemo i Savezu turskih gradova predočiti, pa se nadamo da će doći do donatora da što prije završimo taj projekat – rekao je Fejzić.
Anadolija
