Nešto manje od deset mjeseci nas dijeli od općih izbora u Bosni i Hercegovini, a stranački “prijelazni rok” započeo je još krajem prošle godine. Stranke ne štede budžetska sredstva kako bi ojačali svoje kandidatske liste i pozicije uoči oktobra. Obećavaju se fotelje, pozicije, radna mjesta, grantovi, tenderi, a sve je manje onih koji uspijevaju odoljeti primamljivim ponudama.
Adis i Adisa Arapović, Draško Aćimović, Vojin Mijatović i Goran Kovačević Adis i Adisa Arapović, Draško Aćimović, Vojin Mijatović i Goran Kovačević
Najviše razloga za zabrinutost ima nevladin sektor. Ukoliko se nastavi ovim tempom, ostat ćemo bez (ne)zavisnih analitičara, eksperata i dosljednih kritičara vlasti. Nekoliko njih se u posljednjim mjesecima skrasilo u Savezu za bolju budućnost (SBB), a posljednji je svoj transfer ozvaničio dosadašnji menadžer Centra civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović.
“Spontano” je Arapović saopćio gledateljima Federalne televizije da napušta CCI te da zbog “višestrukih objektivnih i subjektivnih razloga” prelazi u SBB da predvodi izborni štab te stranke uoči predstojećih izbora. Procijenio je Arapović da je BiH na prekretnici, da aktuelna vlast laže građane pa je kao odgovor donio jedino logično rješenje – priključiti se jednoj od vladajućih stranaka. Već se, sudeći prema prvom javnom nastupu u svojstvu političara, prilagodio novoj ulozi pa je demonstrirao širok repertoar ispraznih fraza svojstvenih kataloškim primjercima SBB-ovih kadrova.
Da se javnost šokirala saznanjem kako se Arapović politički angažirao i to baš u dresu SBB-a, baš i nije. Nekoliko mjeseci ranije je identičan potez napravila njegova supruga Adisa Omerbegović-Arapović. Ekspresno je imenovana za potpredsjednicu stranke, a prethodno se, na prijedlog SBB-a, skrasila u Upravnom odboru Nezavisnog operatora sistema (NOS) BiH i Ekonomskom savjetu Vlade FBiH. Pretpostavljamo da je i ona, poput supruga, osjetila da je upravljanje sistemom prijenosa električne energije u BiH na prekretnici pa je odlučila, za simboličnu naknadu, ponuditi svoje usluge.
Na prekretnici je i BH Telecom. Osjetila je to nezavisna ekonomska ekspertica Svetlana Cenić pa ju je Vlada na prijedlog SBB-a i podršku HDZ-a imenovala u Nadzorni odbor te kompanije. Ona, za razliku od bračnog para Arapović, još nije zvanično zadužila SBB-ovu člansku iskaznicu, ali nije isključeno da se i taj potez ozvaniči u bliskoj budućnosti. SBB je plodno tlo za eksploataciju stručnosti s obzirom da je nadaleko poznato kako utemeljitelj te stranke izuzetno cijeni i uvažava stavove članova svoje stranke i njihovi stavovi su presudni u donošenju odluka. Potvrđuje to raniji odnos stavova Adisa Arapovića prema akcizama i glasanja zastupnika te stranke.
Odlučni da osvježe stranačku infrastrukturu su i u Socijaldemokratskoj partiji (SDP). U posljednja dva mjeseca su predstavili dva pojačanja sa kojima jurišaju na prelazak izbornog praga u entitetu Republika Srpska (RS). Najprije su iz diplomatije povukli Draška Aćimovića, a zatim je toj stranci pristupio i bivši član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Vojin Mijatović. Koliko su ova dvojica činovnika čvrsta osnova da SDP postane “prepoznatljiva politička u RS-u”, kako je najavio predsjednik te stranke Nermin Nikšić, pokazat će oktobarski izbori.
Solidno je provjetrena baza članova SDP-a. U suprotnom smjeru je otišao dugogodišnji član te stranke Selim Bešlagić, koji je pristupio Našoj stranci. Člansku karticu Naše stranke je u decembru preuzelo nekoliko bivših članova Demokratske fronte, koji su u međuvremenu pokušali svoje političke ambicije ostvariti u pokretu Socijaldemokrati. Predvodi ih Damir Marjanović te zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo Mario Vukasović i Neira Dizdarević.
Demokratska fronta je dosljedna svojoj politici rasipanja stranačke infrastrukture. Posljednji u nizu onih koji su digli sidro je Goran Kovačević, kandidat te stranke za načelnika Općine Novi Grad Sarajevo na prošlim lokalnim izborima. Rastanci u Demokratskoj fronti su po pravilu bolni pa se javnost već danima zabavlja optužbama koje razmjenjuju Kovačević i rukovodstvo te stranke. Podršku Fronti je otkazao i Bakir Alispahić te je svoje kapacitete, čini se, stavio na raspolaganje SDP-u.
Krupnijih transfera među strankama koje svoje centrale imaju u entitetu RS za sada nema. Za razliku od 2014. godine, kada su se “papci” kupovali nakon izbora, ovaj put su stranke na vlasti ranije odlučile odriješiti kesu. Na sniženju su članovi NDP-a i Demokratskog narodnog saveza (DNS), a tu rasprodaju obilato koristi Ujedinjena Srpska Nenada Stevandića. S obzirom da se DNS “otima kontroli”, Milorad Dodik ne želi prepustiti ništa slučaju te velikodušno “kreditira” Stevandića u namjeri da od njegove marginalne stranke napravi ozbiljnijeg koalicionog partnera. Desetine članova NDP-a i DNS-a prelaze u Ujedinjenu Srpsku, a u zamjenu, tvrde njihove nekadašnje stranačke kolege, dobijaju pozicije u javnim preduzećima manjeg bh. entiteta.
Od “krupnijih imena”, to je svakako Ognjen Tadić, koji je napustio Srpsku demokratsku stranku (SDS) i osnovao Narodnu stranku, čiji je ujedno i predsjednik. Slijedilo ga je još nekoliko visokorangiranih bivših članova SDS-a, što će svakako utjecati na snagu ove stranke.
Uzimajući u obzir da nas od izbora dijeli gotovo deset mjeseci, te da će se kandidatske liste finalizirati tek na proljeće, ozbiljnije transfere možemo očekivati u narednom periodu. Iz pojedinih stranaka već najavljuju nova pojačanja, iako ne žele izaći u javnost sa njihovim imenima. Ono što se da naslutiti na osnovu dosadašnjeg dijela “prijelaznog roka”, radit će se uglavnom o “nezavisnim analitičarima” i isluženim zvaničnicima sa preletačkim iskustvom.
Izvor: Faktor
