Financial Times: Zašto šute islamski učenjaci Saudijske Arabije na povratak američkih snaga?

3

Ugledni list Financial Times objavio je zanimljiv tekst u kojem se ukazuje na šutnju saudijske uleme o povratku američkih vojnih trupa u Kraljevinu, nasuprot velikoj srdžbi jednog broja saudijskih učenjaka i daija kada su 1990. godine američke trupe raspoređene u Saudijskoj Arabiji, u sklopu prvog Zaljevskog rata. Nakon što je Saddam Husein pregazio Kuvajt, kralj Fahd je odobrio da se u Saudijsku Arabiju stacionira 500.000 američkih vojnika, kako bi spriječio da ga zadesi sudbina kuvajtskog vladara. Službena vjerska institucija podržala je odluku, ali određeni broj istaknutih učenjaka i daija se tome oštro usprotivio.

Sadašnji saudijski kralj Selman, zbog eskalacije u odnosima sa Iranom i iranskih napada na naftne tankere, u petak je donio odluku da se u Saudijskoj Arabiji ponovo stacionira jedan broj američkih trupa; no, ovaj put odluka nije izazvala nikakvo protivljenje, što ukazuje na prirodu promjene odnosa između SAD-a i KSA.

Financial Times prenosi dio teksta glavnog urednika saudijskog lista Okkaz, Džemila ez-Zijabija, a u kojem ovaj piše kako je raspoređivanje američkog vojnog kontingenta u KSA „snažna poruka iranskom režimu da će se on i njegove paravojne grupe suočiti s vojnom silom, kao odgovorom na njihove bezuspješne pokušaje ili revolucije ili zločinačka djela s kojima žele da iskoriste eskalaciju u regiji, jer Iran razumije samo jezik sile i ne razumije politiku dijaloga i dogovora.“ Financial Times navodi kako se isti tekst pojavio i u druga dva značajna lokalna lista, te zaključuje da je njegovo objavljivanje zahtijevala saudijska vlada.

U Saudijsku Arabiju će se, kako javlja CNN, stacionirati 500 američkih vojnika, od ukupno 2.500 koliko će ih biti poslano u regiju, shodno prošlomjesečnoj najavi iz američkog ministarstva odbrane.

Financial Times ističe kako je dolazak američkih trupa u Saudijsku Arabiju refleksija „toplih američko-saudijskih odnosa pod predjesnikom Donaldom Trumpom, nakon zahladnjenja odnosa u vrijeme Obamine administracije, koja je izazvala srdžbu Saudijaca kada je 2015. godine potpisala nuklearni sporazum sa Iranom. Nasuprot tome, Trump je za prvu predsjedničku posjetu inostranstvu izabrao Rijad, raskinuo nuklearni sporazum, ponovo nametnuo oštre sankcije Iranu i povećao pritisak na teheranski režim.“ Osim toga, ističe autor članka, Trump je podržao princa prijestolonasljednika i nakon što je primio izvještaj CIA-e u kojem je navedeno da se ubistvo saudijskog novinara i disidenta u istanbulskom konzulatu ne bi moglo izvesti bez njegovih izričitih naredbi.

Izostanak bilo kakve reakcije saudijske uleme na novo raspoređivanje američkih trupa u Kraljevini odražava novu konstelaciju odnosa između dinastije Saud i vjerskih autoriteta „naročito jer je princ Muhammed ibn Selman pokrenuo set reformi ne ostavjaljući prostor za raspravu, pohapsio jedan broj učenjaka, dok su drugi učenjaci svjesni da će za kritiku prinčeve politike snositi teške posljedice.“

Saudijski prijestolonasljednik pokazao je da ne prihvata nikakvu kritiku ili opoziciju. Možemo primijetiti da je u posljednjih godina pokrenuo niz stvari koje su prije njega smatrane zabranjenim, kao što je dozvola ženi da vozi automobili ili otvranje kina, ali niko se nije usudio da mu se javno i otvoreno usprotivi ili kritizira te odluke.

Kampanja progona opozicionih glasova popraćena je patriotskim nabojem i slavljenjem saudijske nacije, daleko od posezanja za vjerskim parolama. U isto vrijeme, prioritet saudijske vanjske politike je sukob sa Iranom pod maksimom: „Svako ko nije s nama je protiv nas“, navodi se u članku Financial Timesa.