Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Raspravljao sam sa jednim svećenikom o istinskom monoteizmu, o Isusovoj prirodi i navodnom raspeću, i budući da sam negirao dogmu o trojstvu i Isusovo raspeće, on mi je rekao: ”Ali, Gospod Isus te voli i umro je za tebe.”
Rekao sam: ”Zašto je umro zbog mene? Šta sam ja učinio prije više od 2000 godina pa da on umre zbog mene? Zar nije rečeno u Jeremiji 31:30: ”Svako će umrijeti za vlastiti grijeh (tj. u svom vlastitom grijehu). Zubi će trnuti onome ko sâm bude jeo kiselo grožđe.”
Svećenik je rekao: ”Zapravo, ti ne razumiješ. Svi smo naslijedili Adamov grijeh, nakon što je jeo sa zabranjenog drveta.”
Rekao sam: ”Kako to? Adam je jeo plodove zabranjenog drveta, a ja da plaćam cijenu? Ne kaže li se u Bibliji, Ezekiel 18:20: ”Sin neće snositi grijeha očeva, ni otac grijeha sinovljega. Na pravedniku će biti pravda njegova, a na bezbožniku bezbožnost njegova.”
Šta je to što ste vi naslijedili od grijeha našeg oca Adama, pa da vas Bog smatra odgovornim za to?
Moj Gospodar će me smatrati odgovornim samo za moja djela, a to kaže i vaša knjiga u Poslanici Rimljanima 2:6: ”Zgrćeš na se gnjev za Dan gnjeva i objavljenja pravedna suda Boga koji će uzvratiti svakom po djelima: onima koji postojanošću u dobrim djelima ištu slavu, čast i neraspadljivost – život vječni; buntovnicima pak i nepokornima istini, a pokornima nepravdi – gnjev i srdžba!”
Da, razumijem! Vi morate prihvatiti tzv. Gospodnju žrtvu da biste dobili spasenje na Sudnjem danu. A zašto bi se Gospodar koji me je stvorio žrtvovao za mene ako će me i dalje smatrati odgovornim za moja djela, kao što je Isus rekao u Jevanđelju po Mateju 12:37: ”A kažem vam: za svaku bezrazložnu riječ koju ljudi reknu dat će račun na Dan sudnji. Doista, tvoje će te riječi opravdati i tvoje će te riječi osuditi.”
Svećenik je rekao: ”Pazi se, ako ne prihvatiš ovaj Isusov dar (tj. njegovo žrtvovanje radi spasenja drugih ljudi), ući ćeš u pakao.”
Rekao sam: ”Zar ću ući u pakao ako ne činim grijehe, a Bog sudi i kažanjava samo griješnike, kao što je rečeno u Poslanci Rimljanima 2:3: ”Misliš li da ćeš izbjeći sudu Božjemu, ti čovječe što sudiš one koji takvo što čine, a sam to isto činiš?”
Na to je svećenik rekao: ”Bog je umro, jer te voli i želi da ti oprosti.”
Rekao sam: ”Ako je već neko umro, kako tvrdite, onda je to bio neko drugi, a Bog sigurno nije, jer Bog je i u vašoj Svetoj knjizi rekao da on ne umire, kako što se navodi u 1. Timoteju 6:16: ”Kralj kraljevâ i Gospodar gospodarâ, koji jedini ima besmrtnost, prebiva u svjetlu nedostupnu, koga nitko od ljudi ne vidje niti ga vidjeti može. Njemu čast i vlast vjekovječna!”
Svećenik je pokušao da se ispravi: ”Ne, nije Otac taj koji je umro, već je Isus, inkarnirani bog, umro za tebe.”
Rekao sam: ”Ali Isus je rekao da je on čovjek u Jevanđelju po Ivanu 8:40: ”A eto, tražite da ubijete mene, mene koji sam vam govorio istinu što sam je od Boga čuo.”
Bog nam je zabranio da se oslanjamo na osobu koja je podložna smrti, kao što se navodi u Izaiji 2:22: ”Ne uzdajte se u čovjeka — prolazan je kao dah u nosnicama i malo vrijedi.”
Svećenik je rekao: ”Kad god ti nešto kažem, ti mi nudiš suprotan odgovor iz Svete knjige?”
Rekao sam: ”Zato što je osnova vjere da to treba biti u Svetoj knjizi, shodno Ponovljenim zakonima 4:2: ”Niti što nadodajite onome što vam zapovijedam niti što od toga oduzimljite.”
Ovo što vam govorim su zapravo Isusova učenja koja su vas očigledno pogodila. Jer, Isusova učenja su bila javna, kao što se navodi u Ivanu 18:20: ”Isus mu je odgovorio: Ja sam javno govorio svijetu. Uvijek sam naučavao u sinagogi i u Hramu gdje se skupljaju svi Židovi. Ništa nisam u tajnosti govorio.”
A ono što vi govorite i u šta me uvjeravate, Isus nikad nije rekao, niti je pozivao u takvo vjerovanje.
Pošto je ostao bez argumenata, svećenik je ponovio svoje prethodne riječi: ”Ali, Isus te voli.”
Rekao sam: ”Pa, i ja volim Isusa, zato se držim njegovih zapovijedi, shodno onome što se navodi u Jevanđelju po Ivanu 14:15: ”Ako me volite, zapovijedi ćete moje čuvati.”
Ni jedna od njegovih zapovijedi nije bila da se vjeruje u smrt Božju kako bi se čovječanstvo spasilo od naslijeđenog grijeha.
U tom trenutku svećenik je izgubio živce i ljutito mi rekao: ”Nema koristi od tebe. Ti si đavo koji te je zaslijepio u pogledu istinskog Boga.”
Odgovorio sam: ”Istinski Bog je Allah, kao što je Isus rekao u Jevanđelju po Ivanu 17:3: ”A ovo je život vječni: da upoznaju Tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.”
A sad mi dozvolite da vas upitam:
Koji je izvor vašeg vjerovanja ako mu sama Biblija proturječi?
Navedite mi gdje je Isus rekao: “Ja sam Bog”?
Gdje je Isus rekao: ”Ja sam inkarnacija Boga”?
Gdje je Isus rekao: ”Ja sam Bog Riječ”?
Gdje je Isus rekao: “Ja sam Bog Sin”?
Gdje je Isus rekao da ima dvije prirode, ”ljudsku” i ”božansku”?
Gdje je to Isus govorio o Adamovom grijehu i rekao za sebe da je došao da ga iskupi?
