Obilježena 27. godišnjica ključnih događaja u odbrani Sarajeva

252

Pripadnici Udruženja Zelene beretke i drugih boračkih udruženja, te delegacije nadležnih institucija i građani glavnog grada Bosne i Hercegovine i danas su se, kao i prethodnih godina, okupili kraj mosta Drvenija gdje odali počast saborcima i građanima stradalim u ulici Hamdije Kreševljakovića (bivšoj Dobrovoljačkoj) prije 27 godina.
Polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i minutom šutnje odata je počast braniocima Sarajeva i Bosne i Hercegovine, a sudionici obilježavanja ove značajne godišnjice poručili su kako se nikada ne smiju zaboraviti oni koji su se nesebično žrtvovali u odbrani najviših civilizacijskih vrijednosti.

Događaja od 2. i 3. maja 1992. godine prisjetio se predsjednik Udruženja Zelene beretke Stari Grad Sarajevo Vahid Alić, istaknuvši kako je Bosna i Hercegovina sačuvana, zahvaljujući odlučnosti branioca da se suprotstave daleko nadmoćnijem agresoru, te „da se danas sjećamo najvećih sinova i kćeri, koji su vlastite živote ugradili u temelje države BiH“.

Obraćajući se sudionicima skupa, podsjetio je na hronologiju događaja koji su obilježili te za BiH i njen glavni grad sudbonosne dane, počevši od napada pripadnika bivše JNA na zgradu Predsjedništva BiH 2. maja i pokušaja državnog udara do pregovora u vezi s razmjenom prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koga su agresorske snage zarobile na Međunarodnom aerodromu Sarajevo.  
Potcrtao je kako pripadnici bivše JNA nisu ispoštovali dogovor, prema kojem su (3. maja 1992.) trebali napustiti grad bez naoružanja, i da su naoružani ‘do zuba’ isprovocirali branioce, te da je došlo do sukoba u kojem je stradalo šest pripadnika JNA, a da je nakon tih događaja uslijedila najduža opsada i teror stanovnika jednog grada u historiji savremene civilizacije.

Sudbonosnih dešavanja početkom maja 1992. godine prisjetio se i tadašnji komandant Vojne policije regije Sarajevo Dževad Topić Topa, koji se, odgovarajući na upite novinara, odlučno usprotivio različitim tumačenjima i pokušajima revizije i prekrajanja historijskih činjenica u vezi tzv. ‘slučajem Dobrovoljačka’ i brojem poginulih.
Podsjetio je u tom kontekstu na riječi ondašnjeg komandanta Druge vojne oblasti (bivše JNA) Milutina Kukanjaca, koji je u jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, decidno potvrdio, nabrojavši imena poginulih pripadnika JNA, da je u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici 3. maja, 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.
Napominjući kako je to istina o dešavanjima 3. maja, koju nikakve izmišljotine, niti pokušaji izjednačavanja agresora i onih koji su branili grad ne mogu da pobiju, naglasio je da je  kolona bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj i u Haškom tribunalu (ICTY) okarakterizirana legitimnom vojnom metom.

Usto, Tužilaštvo BiH je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za ‘slučaj Dobrovoljačka’.
Delegacija iz bh. entiteta RS danas, kao ni prethodne dvije godine neće posjetiti mjesto događaja u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, nego će, kako je najavljeno, godišnjicu stradanja pripadnika bivše JNA obilježiti u Miljevićima, Istočno Sarajevo.

(FENA)