Piše: Anees Ismail
Vijest da Saudijska Arabija traži od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) 10 milijardi dolara zajma je pravi šok. KSA je najveći svjetski izvoznik nafte, pa se postavlja pitanje zašto joj treba zajam od MMF-a? Ovaj potez će dovesti do kolapsa saudijske ekonomije, polahko, ali sigurno. U posljednjih nekoliko godina moglo se uočiti da je saudijska ekonomija u problemima i da će u skorije vrijeme morati da se počne razvijati nezavisno od naftne industrije.
Cijena sirove nafte, s padom sa 147 dolara po barelu u 2008. godini na 47 dolara trenutno, je najviše doprinijela tome. Zbog visokih cijena nafte Saudijci su mislili da će veoma dugo uživati u prihodima koje ostvaruju od njene prodaje i umjesto ulaganja u infrastrukturu, prehrambenu industriju, informacione tehnologije, ljudske resurse, dok je cijena bila dobra, oni su svoje investicije usmjeravali u inostranstvo, naročito na zapad. Saudijska Arabija i dalje uvozi čak i osnovne prehrambene proizvode, a strani državljani su angažirani za obavljanje specijaliziranih i poslova koje Saudijci smatraju mizernim i nedostojnim. Čak ni osnovna industrija nije razvijena, a napredno istraživanje svemira, biotehnologije i odbrana, da se i ne spominju.
Saudijci su sada u panici zbog straha od budućnosti svoje zemlje. U zemlji koja je do sad bila poznata kao zemlja bez poreza, sada postoji porodični porez u iznosu od 100 rijala (26.66 $) mjesečno po članu porodice, a od januara sljedeće godine uvodi se porez na dodatnu vrijednost (PDV). Subvencije na gorivo, struju i vodu su ukinute.
Zašto traže kredit od MMF-a?
Ipak, ne možemo da se ne pitamo zašto Saudijskoj Arabiji treba 10 milijardi dolara kredita, kada je to, barem na papiru, jedna od najbogatijih zemalja na svijetu. Njen izvoz nafte u 2016. u vrijednosti od 136,2 milijarde dolara čini 20,1% svjetskog tržišta sirove nafte. Vlada, također, posjeduje oko 750 milijardi dolara vrijedne obveznice u United States Treasury securities. Uz sve to bogatstvo pri ruci, zašto mole MMF za kredit?
U stvarnosti Saudijci nemaju slobodan pristup svojim milijardama. Američki zakon JASTA protiv sponzora terorizma koji je donesen od strane Kongresa u 2016. godini dopušta porodicama američkih građana stradalih u terorističkim napadima da tuže Saudijsku Arabiju za „podršku” terorizmu. 1.500 preživjelih i 850 porodica žrtava terorističkog napada 11. septembra, prije nekoliko godina podnijelo je zajedničku tužbu protiv Kraljevine Saudijske Arabije. Podnosioci tužbe tvrde da je vlada Saudijske Arabije bila upoznata s tim da su neki njeni državni službenici i namještenici pripadnici El-Kaide, njeni operativci ili simpatizeri. Saudijska Arabija negira krivicu po ovoj optužbi teškoj 100 milijardi dolara, ali je američka vlada zamrznula Saudijskoj Arabiji pristup njenim vrijednosnim papirima do okončanja sudskog procesa. Ta odluka, uz trend stagnacije saudijske ekonomije, Saudijcima nije ostavila drugi izbor osim da se obrate MMF-u.
Kredit i uslovi za njegovo dobijanje
MMF je osnovan nakon Drugog svjetskog rata kako bi evropski narodi obnovili svoju ekonomiju, potom je MMF počeo finansirati i afričke zemlje. krediti MMF-a nisu nimalo jeftini. Dugoročno oni iscrpljuju i uništavaju lokalnu ekonomiju.
Uslovi za dobijanje kredita uključuju sljedeće:
- Vlada koja je korisnik kredita mora ukinuti subvencije na robe kao što su gorivo, struja, voda;
- otvoriti svoje tržište za strani kapital uklanjanjem trgovinskih barijera i omogućiti zapadnim korporacijama slobodan pristup sirovinama;
- devalvirati svoju valutu.
Na ovaj način zemlje koje uzimaju kredit od MMF-a postaju lahak plijen za kapitalističke lešinare koji su u stanju da potpuno unište lokalnu ekonomiju.
MMF i uništavanje Afrike
MMF je uništio gotovo sve zemlje koje je finasirao u Africi. Afrički kontinent obiluje prirodnim resursima poput zlata, dijamanata, drugog dragog kamenja i plemenitih metala, kakao, vanilija, kafa, čaj, nafta. Šta god pomisliš, Afrika to ima. MMF se ponudio afričkim zemljama obećavajući im da će im kroz istraživanje resursa pomoći da se razviju, ali MMF je osigurao da ono najbolje odlazi iz Afrike, ostavljajući Afrikancima najmizernije. Nakon desetljeća MMF-ove „pomoći“ svijet može svjedočiti ko je od toga svega izvukao korist. S obiljem resursa koje imaju pod nogama očekivalo bi se da Afrikanci imaju bolji pristup obrazovanju, zdravstvu, stanovanju i radnim mjestima. Umjesto toga, kontinent je centar siromaštva, korupcije, građanskih ratova, pobuna i bolesti.
MMF-ov plan igre
MMF identificira zemlju sa resursima i pristupa vladi s ponudom ogromnih kredita za ekonomski razvoj zemlje. Novac, ustvari, i ne ide direktno u zemlju koja je njegov korisnik, nego se plaća kompanijama koje izgrađuju infrastrukturu, a to uključuje, elektrane, ceste, brane, autoceste, aerodrome, mega – projekte za proizvodnju električne energije i sl. Ovi projekti ne pomažu siromašnima, oni služe elitnom biznisu. A kad vlada više nije u stanju da otplaćuje dugove, dodatno se zadužuje kod MMF-a uz još strožije uslove, kao što je otvaranje ekonomije za velike korporacije, koje poput strvinara razdiru lokalnu ekonomiju i čine više zla nego dobra. Kad vlada shvati da uništava svoju ekonomiju, obično bude prekasno i nema izbora nego da postane porobljena od strane kapitalističkih korporacija. Ako se bune protiv sistema, oni ih proglase teroristima, objavljuje im se rat i zemlja biva uništena.
Zemlja koja koristi MMF-ove kredite za vrlo kratko vrijeme može prijeći put od relativne stabilnosti do nule, a da ništa ne posumnja.
Implikacije za budućnost
Mnogi Saudijsku Arabiju smatraju finasijskom blagodati. Milioni muslimana iz Indije, Pakistana, Bangladeša i Indonezije zavise od saudijskog ekonomskog sistema. Do prije nekoliko godina san skoro svakog indijskog muslimana bio je dobiti pasoš i otići na rad u Saudijsku Arabiju, radnici se sada vraćaju iz Saudijske Arabije u svoju domovinu jer ne mogu naći posao. To je dovelo do teške krize u brojnim indijskim porodicama koje su izgubile glavni izvor prihoda. Brojne muslimanske obrazovne institucije u Indiji zavise od pomoći iz Saudijske Arabije. Iako je veći dio velikih humanitarnih projekata i donacija već presušio, direktive MMF-a će sada ići ka dodatnom reduciranju stalne humanitarne pomoći, ili njenom potpunom ukidanju. U zemlji kao što je Indija, to će imati izuzetno negativan utjecaj na siromašnu muslimansku zajednicu.
Saudijska Arabija je bila velikodušan donator za jačanje ekonomije i pružanje humanitarne pomoći muslimanskim zemljama širom svijeta, posebno u Africi. No, s ovim MMF-ovim kreditom i njegovim uslovima, Rijad više neće moći nastaviti s takvom pomoći.
To će, također, negativno utjecati na zemlje poput Palestine i druga krizna područja gdje su muslimani ugroženi i u potrebi za humanitarnom pomoći.
Kredit MMF-a imat će ozbiljne posljedice za Saudijsku Arabiju i sve one koji se oslanjaju na tu državu. Islamska vođstva u muslimanskim zemljama trebala bi ozbiljno razmisliti o koristi i šteti takve „pomoći“ koju mogu dobiti od MMF-a. Ekonomska budućnost muslimanskog ummeta može zavisti od toga.
