Vijeće za saradnju u Zalivu (GCC) odobrilo je formiranje zajedničkog komandnog centra u Kuvajtu s ciljem jačanja vojne integracije među svojim članicama, kao i raspoređivanje snaga u tom centru, izjavio je danas generalni sekretar tog bloka Jasem al-Budaiwi .
Komandni centar bit će izgrađen u Kuvajtu, zalivskoj državi koja je pretrpjela hiljade raketnih i napada od Irana i iračkih milicija povezanih s Teheranom.
Historijat i nedostaci odbrambenog mehanizma
Vijeće za saradnju u Zalivu, koje predstavlja šest zalivskih država, postiglo je zajednički sporazum o odbrani još 2000. godine, u kojem se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice.
Međutim, posvećenost GCC-a samoodbrani nije čvrsta poput onostrane posvećenosti NATO vojne alijanse. Ovaj potez se može posmatrati i kao pokušaj rješavanja nedostatka strukture zajedničke vojne komande unutar GCC-a, obzirom da organizacija u prošlosti nije uspjela odgovoriti na napade na članice s nekoliko strana.
GCC nije reagovao ni kada je Izrael u septembru 2025. godine napao pregovarače Hamasa u Dohi, u Kataru. Organizacija je također propustila odgovoriti na razorne raketne i napade dronovima pokreta Huti na Saudijsku Arabiju.
Izazovi lokacije komandnog centra u Kuvajtu i ranjivost baza
Odluka da sjedište komandnog centra bude smješteno u Kuvajtu također može otvoriti pitanje njegove praktične izvodljivosti.
Geografski položaj Kuvajta na samom savijanju Zaliva učinio ga je posebno ranjivim na raketne napade i napade dronovima i iz Irana i od strane iračkih milicija tokom sukoba. Kuvajt je prije rata ugostio oko 14.000 američkih vojnika, što je više nego bilo koja druga zemlja na Bliskom istoku. Dom je dvije velike baze — Camp Arifjan i zračne baze Ali al-Salem — koje su se našle na udaru intenzivnih iranskih napada.
Ostaje nejasno na koji način GCC može odbraniti komandni centar kada ni Sjedinjene Američke Države nisu uspjele odbraniti vlastite baze.
Zalivske države su se zbog toga okrenule vanjskim partnerima radi vlastite sigurnosti. Tako je Saudijska Arabija aktivirala Mekkanski pakt s Pakistanom i Turskom usred napada Hutija, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati udvostručili svoje sigurnosne odnose s Izraelom.
Preispitivanje američkog sigurnosnog kišobrana
Sjedinjene Američke Države su više od pola stoljeća važile za glavnog sigurnosnog jamca zalivskih država. Ipak, taj odnos je doveden u pitanje kao rezultat američko-izraelskog rata protiv Irana.
Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati bezuspješno su lobirali kod Sjedinjenih Američkih Država da ne pokreću napade na Iran. Kao odgovor na to, Iran je izvršio udare na zalivske države na čijoj se teritoriji nalaze američke vojne baze.
Prisustvo američkih trupa na njihovom tlu pojedini zalivski analitičari sada vide kao faktor koji ih čini direktnim metama.
Generalni inspektorat Ministarstva rata Sjedinjenih Američkih Država naveo je u izvještaju objavljenom u septembru da su „stotine zgrada i objekata“ u američkim bazama u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Iraku, Omanu i Jordanu oštećene ili uništene u iranskim napadima.
Sadašnji i bivši američki zvaničnici ističu da je rat s Iranom ogolio ranjivosti američke strategije uspostavljanja baza u neposrednoj blizini Irana, te da je malo vjerovatno da će neka od tih postrojenja biti ponovo izgrađena.
