Piše: Ramiz Hodžić
U članku autorice Merve Sebnem Oruc ‘Turska crvena linija’ objavljenom na portalu Al-Jazeera Balkans, nailazimo na slijedeću tvrdnju: „Prema riječima kolumniste dnevnog lista Zaman Alija Unala, kritikovanje Gulena ravno je nevjerstvu i politeizmu. Ukratko, kemalisti i gulenisti imaju svoje „bogove“, ili svoje „poslanike“. Vrijeđanje islama za njih predstavlja slobodu govora, ali ako se usudite pričati protiv njihovih idola, to je bogohuljenje.“
Tragajući za potvrdom ove informacije pretražili smo turske portale, a prije svega Daily Zaman i Zaman. Nakon istraživanja utvrdili smo da je spomenuti tekst objavljen pod naslovom: “Did the Gülen Movement make mistakes, can't it?”, a autor Ali Unal, ugledni kolumnista ovog magazina, ne staje u odbranu samo Fethullaha Gulena već insistira i na nepogrešivosti čitavog njegovog pokreta –Hizmeta.
U nastavku donosimo analizu spomentog članka koja se nalazi na portalu Daily Sabah:
„Gulenov pokret (Hizmet), koji tvrdi da svoju ideologiju temelji na religijskim učenjima, se suočava s ozbiljnim posljedicama zbog zanemarivanja islamskih principa i iskorištavanja religijskih osjećaja u pokušaju da osigura potpuni imunitet za Fethullaha Gulena – lidera ovog pokreta – za koga tvrde da se njegovi postupci ne smiju propitivati niti kritikovati.
Hizmet je takođe optužen da se koristi praznovjerjima, što je optužba potvrđena djelima prominentnih pristalica ovog pokreta koji rade na promociji osjećaja vezanih za crnu magiju, nanaravna bića, snove i druge transcenentalne elemente koji nemaju nikakvo konkretno naučno ili šerijatsko pokriće.
Posljednja kritika Hizmetu dolazi nakon što je Ali Ünal, kolumnista novina Zaman, napisao članak pod naslovom: „Da li je Gulenov pokret pravio greške, da li može pogriješiti?“ Ovaj članak je mnoge analitičare nagnao da ustvrde da se Hizmetove sličnosti s sektama manifestuju kao slijepa poslušnost pokretu promovirana od strane pristalica i novinara, uprkos činjenici da islamska učenja jedino garantuju apsolutnu uputu i zaštiti samo poslanicima, a ne običnim ljudima.
„Oni koji imaju munafička i slaba srca nemaju pravo da postavljaju pitanje o ispravnosti postupaka Hizmeta“, piše Unal u svom članku, naglasivši da Gulenov pokret ne vrši nikakav oblik eksplicitnog ugnjetavanja, i da se ustvari nasilje čini nad njima.
„Postavljanje tog pitanja jedino služi interesima ugnjetavača i slabi one koji su ugnjetavani“, piše Unal, implicirajući da preispitivanje da li je Hizmet činio greške znači navododno i „uvredu djelu Fethullaha Gulena“.Mnogi kritičari su ovaj argument usporedili s šiitskom doktrinom o ‘ismetu’, tj. nepogrešivosti.
Koncept ‘ismeta’ ili nepogrešivosti u šiitskoj teologiji je vezan isključivo za dvanaest imama za koje vjeruju da imaju imunitet spram griješenja i greški u praktičnim pitanjima i drugim stvarima. Unalov članak nedvojbeno tvrdi da bi čak i Gulenove greške dovele do hajirli posljedica, zbog njegovog uzvišenog statuta i poziva sljedbenicima da izdrže.
Latif Erdoğan, bivši predsjednik turske Fondacije novinara i pisaca i nekadašnji bliski saveznik Gulena, je oštro kritikovao Unalov članak, izjavivši da je Hizmet psihološki krhak pokret koji ima tu osobinu da zavarava sebe.
„Osoba koja pripisuje imunitet i nepogrešivost zajednici sljedbenika ne bi promovisala takav apsurd da su samo svjesni kur'anskih nauka“, kaže Erdogan. On ističe da je Unal u članku implicitno mislio na Fethullaha Gulena, i optužio je Hizmet da koriste šiitsku terminologiju uprkos činjenici da oštro kritikuju šiitsku doktrinu.
Hizmetova promocija praznovjerja, sihra i snova je posebno kritikovana jer prema analitičarima to upućuje na povlačenje od stvarnosti kako bi se izbjegla činjenica da snaga pokreta opada jer se ekonomski, društveno i psihološki smanjuju. Kolumnista Kurtuluş Tayiz u nedavnom članku tvrdi da dok Hizmet gubi svoj legitimitet u Turskoj, počeli su posezati za praznovjerjima kako bi sačuvali sebe od grube realnosti gubitka. On tvdi da su ovi potezi duhovna refleksija njihovog psihološkog odbrambenog mehanizma.
Nedavno je Önder Aytaç, kolumnista Tarafa koji se pripisuje Hizmetu, putem svog profila na Twitteru izjavio da je opsihren hljeb iz pekare čiji je vlasnik općina. On je upozorio sljedbenike na hranu koju jedu, jer prema njegovim tvrdnjama „pojedine općine bacaju sihre na hranu kako bi kontrolisale ljude“. Kaže da mu je izvor informacija prijatelj koji radi u toj pekari i koji je navodno vidio nepoznate ljude koji ulaze u fabriku i bacaju sihre.
Hizmet je prethodno kritikovan jer je ohrabrivao pristalice da povećaju broj svojih pro-Gulenovih poruka na Twitteru, i to na osnovu snova. Prošle godine je ‘procurio’ snimak telefonskog razgovora Fethullaha Gulena s jednim zvaničnikom gulenističkog TUSKON-a (Turske konfederacije biznismena i industrijalaca). Tokom razgovora, zvaničnik kaže Gulenu da je sanjao Muhammeda, a.s., koji mu je naredio da udvostruče broj poruka na Twitteru. Gulen na to odgovara potvrdno, i kaže: „Uradite šta god vam Poslanik, a.s., naredi!“
Spomenuti incidenti su se desili više puta. Gulenovci tvrde da je Poslanik, a.s., pokazao učiteljima Hizmetskih pripremnih škola odgovore na pitanja u ključnim nacionalnim ispitima, što je dovelo do zgražavanja javnosti u Turskoj.
Gulenove pristalice tvrde i da je Poslanik, a.s., bio prisutan i na Turskoj Olimpijadi koju organizuje Hizmet. Ova tvrdnja je objavljena na internetu u članku u kojem stoji da je Fethullah Gulen dobio više pisama u kojima se potvrđuje da je Poslanik, a.s., bio gost na Turskoj Olimpijadi. „Vjerujte mi, naš voljeni Poslanik, a.s., je posjetom počastio našu organizaciju“, kaže Gulen.
