Sraman izvještaj takozvane nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od ‘92. do ‘95. godine objavljen je jučer.
Ciljevi su jasni: relativizirati zločin genocida, odgovornost počinilaca, umanjiti značaj neospornih činjenica i dokaza, obezvrijediti snagu presuda, slagati i ne dati mira preživjelim žrtvama niti budućim generacijama koje bi jedino na istini mogle graditi jednu stabilniju budućnost.
Danas izvještaj kojim se negira genocid osuđuje cijeli civilizovani svijet, ali šta će biti za nekoliko godina i kolika je njegova stvarna opasnost, između ostalog, govorio je u današnjoj emisiji Dobar dan BiH na Hayat TV, Amira Ahmića, oficira za vezu s Hagom.
Zaista sraman izvještaj, na više od hiljadu stranica tvrdi se da se nije dogodilo ono što je cijeli svijet vidio da jeste. Ratko Mladić je prema pisanju ove takozvane komisije postupao po standardima i masovna ubistva su, dalje se navodi, posljedica odbijanja naoružanih muškaraca da se predaju.
Ovaj izvještaj je možda samo stoti dio nečega što je prezentirano pred Trbunalom u Hagu. Javnost mora da zna da su u svim postupcima koji su se odvijali za genocid u Srebrenici da su odbrane potezale sva ova pitanja, ali na način upotrebe svjedoka, međunarodnih izvora, dokumenata. Sve odbrane, svakog presuđenika, ratnog zločinca, koristile su sve ove argumente da dokažu „da genocid se nije desio“, a preko 60 sudija, isključujući sutknju Nijambe, jednoglasno je zaključilo da je u Srebrenici bio genocid i presude koje su donesene pred Tribunalom jasno su dale do znanja da se desio gencoid, ne samo u Srebrenici, nego u Istočnoj BiH. Ovo što se nama sad prezentira preko ove komisije, to je stoti dio nečega što su oni zadnjih skoro 25 godina pokušali da prezentiraju pred Tribunalom u jednom zakonskom postupku pred jednim međunarodnim sudom i mi znamo kakvi su rezultati, i to je samo pokušaj obmanjivanja javnosti, ne samo u BiH, nego u regionu i u svijetu – kazao je Ahmić.
Za više od pola ubijenih srebreničkih muškaraca tvrdi se da su bili legitiman vojni cilj, a za ostale ubijene se navodi da su ubijeni i da je to ratni zločin, ne genocid. I ratni zločinac Mladić je 1999. govorio da je to genocid.
Ovo što se dešava danas u svijetu, imate zločin holokausta, imate situaciju da ne samo ovaj izvještaj za Srebrenicu, nego izvještaj za i Sarajevo koji je bio prije toga, da on zadire u presude Tribunala. Lično sam očekivao da će Visoki predstavnik iskoristiti svoje mehanizme i da će ukinuti ove komisije, samim tim i rezultate, on to nije uradio. Nadam se da će novi Visoki predstavnik morati to da uradi, jer ovo više nije stvar koja se tiče nas, jer Zakon o negiranju genocida kojeg očekujemo da nametne Visoki predstavnik, da svaki put Ured visokog predstavnika nama kaže da se to treba desiti u Parlamentu BiH, da smo mi za to odgovorni. Kad je u pitanju rad ove komisije, ko će tu biti odgovoran, da li će onikoji su uspostavili komisije da isto to urade, da ukinu komisiju i iste te nalaze, oni to neće uraditi, ja mislim da je prevashodni cilj da se ove komisije ukinu i rezultati tih komisija, tako da presude i Međunarodni tribunal mogu da nastave svoj posao da rade – istakao je Ahmić.
„ONI LAŽU, NE DA BI MI POVJEROVALI U LAŽI, VEĆ DA BI MI POČELI DA VJERUJEMO U NIŠTA“
Činjenica je da danas najveći dio svijeta neće prihvatiti ovakve navodne izvještaje, toga su svjesni i oni koji ih prave, ali za koga ih zapravo prave – kome žele izmijeniti uvjerenje i podvaliti laž umjesto istine, svijetu ili vlastitom narodu ili i jedno i drugo?
Oni vrlo dobro znaju šta se desilo, oni imaju te presude, oni vrlo dobro znaju da su te presude donesene pred međunarodnim sudom, da su one donesene u zakonskom postupku, i jedan se dio ja mislim odnosi na njihovu javnost. Oni moraju da opravdaju zašto su to tolike presude za genocid, zašto je presuda Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću, zašto je optužen Milošević, i oni nekako umiruju svoju javnost. S druge strane, mi moramo biti vrlo kritični oko svega što se dešava u BiH. Profesorica Lipstadt Deborah koja je dva puta nominirana za Vijeće holokausta od strane predsjednika SAD-a Clintona, je rekla: „oni lažu, ne da bi mi povjerovali u laži, već da bi mi počeli da vjerujemo u ništa“, znači, ona je rekla da su to lažovi koji koriste svaku priliku da govore ono što nije tačno. Oni lažu i ovaj izvještaj je lažan, i mi itekako moramo da u BiH razmislimo, na način da afirmiramo naslijeđe Tribunala. Profesorici Lipstadt su na Howardu rekli da ona mora da izučava negiranje holokausta, a ona je tada rekla da ona to neće da radi jer je holokaust priznat, da je potvrđen i da cijeli svijet zna da je bio holokaust i šta se desilo. Ona je danas tzv. lovac na negatore holokausta, kao što ste imali lovca na naciste, ona je lovac na negatore. Mi itekako moramo u našem osnovnom, srednjem, univerzitetskom obrazovanju, da uvedemo predmet naslijeđe tribunala, da znamo šta je u tim presudama, da bi se poslije eksperti mogli sukobljavati, ulaziti u rasprave i da brane šta je istina – smatra Ahmić.
MORAMO IZUČAVATI NASLIJEĐE TRIBUNALA
Ahmić kaže da je pogubno što je ta komisija dio državnog pravnog sistema BiH, te da to nije privatna komisija i to je ono što je opasnost.
Pozvao bih sve one koji mogu da utiču da mi krenemo izučavanjem naslijeđa tribunala, ovdje imamo Centar u Sarajevu, jedini u svijetu, i mi imamo fantastične uslove da krenemo s tim. Mislim da to niko ne bi ni osporio takvu jednu situaciju da se etablira jedna škola koja će se samo baviti izučavanjem naslijeđa tribunala, ustvari, u pripremi ljudi koji će dolaziti u konflikte ako treba sa onima koji negiraju genocid u Srebrenici i u BiH – smatra on.
TRIBUNAL – POBJEDA BOSANSKOG DRUŠTVA
Tokom agresije na BiH Amir Ahmić je bio službenik Službe državne bezbjednosti u Tešnju, kasnije službenik Agencije za istrage i dokumentaciju, nakon toga imenovan je za oficira za vezu s Hagom. Gostujući u emisiji Dobar dan BiH, Ahmić se prisjetio prvih kontakata s Hagom.
Prvo pismo kao prijedlog za osnivanje Tribunala napisao je rahmetli Alija Izetbegović, u augustu 1992. godine. Vi znate da smo mi otvorili office za saradnju 1994. u Briselu, 1996. u Hagu. Gospođa Vidović je bila naš prvi predstavnik do 1999., u januaru sam ja preuzeo dužnost, tada je Tribunal krenuo od nule. Gospođa Vidović je također krenula od nule, uradila je zaista ogroman posao, trebalo je napraviti te kanalse saradnje, trebalo je krenuti od nule, da bi mogli da nastavimo da radimo. To je bio jedan sistem koji je uspostavio kanale saradnje, Služba državne bezbjednosti je bila ta koja je komunicirala sa svim drugim institucijama u BiH. Karakteristika našeg posla je pobjeda bosanskog društva, 10.000 svjedoka iz BiH je svjedočilo, od toga 5.000 pred Tribunalom, gdje je Tužilaštvo odabralo da svjedoči, to su milioni dokaza, to su veliki i mali ljudi, njih hiljadu, iz raznih institucija, nevladini sektori, udruženja logoraša, Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, cijela Srebrenica, plus novinari. Želim da kažem da su i novinari dali svoj doprinos, pred agresiju, tokom agresije i poslije agresije, novinari su pisali o tome, a neki su svjedočili na međunarodnom sudu. To je pobjeda bosanskog društva, a naravno, mi smo odgovorili tom izazovu zvani Tribunal i postigli smo šta smo postigli – kazao je.
Dodaje da ako Jevreji i dan danas vode bitku sa holokaustom i kažu da je to jedan svjetski projekat, šta mi možemo da očekujemo. Ističe da mi u ovom momentu uvijek imamo glavnog tužioca koji dva puta piše izvještaj, predsjednik suda se svake prilike oglasi i govori o problemima, govori o negaciji, ali, šta će biti kad ne bude Tribunala, šta će biti kad ne bude saradnje, šta će se desiti kad svjedoci i organizacije nestanu.
Mi o tome moramo razgovarati i naravno, vrlo je važno da krenemo u taj projekat i da znamo šta nam se desilo, jer onaj ko ne zna šta mu se desilo, on je u poziciji da još jednom doživi istu sudbinu – istakao je.
Ahmić dodaje da ne možemo sve ratne zločine kazniti, ali se moramo boriti.
Latini kažu „ne može svaki zločinac biti presuđen, ali ne smije biti miran“, znači oni nikad neće biti mirni, oni mogu biti na Sjevernom polu, ali neće nikada biti mirni. Krivična pravda, progoni, i moramo istraživati šta je naslijeđe Tribunala, sve ovo, tranzicijska pravda, historija i ostalo, to su sve komplementarne stvari, ali bez progona zločinaca u BiH i bez izučavanja naslijeđa šta je Tribunal presudio, neće nam biti lako, ja mislim da je to i uslov za naš opstanak – kazao je, između ostalog, Amir Ahmić, oficir za vezu s Hagom, gostujući u emisiji Dobar dan BiH.
