UN-ova Ekonomska i socijalna komisija za Zapadnu Aziju (ESCWA), objavila je kako će se zaljevske zemlja naći pred velikim izazovom u domenu prehrambene sigurnosti, zbog prevelike ovisnosti o uvozu hrane, s obzirom da su državne granice širom svijeta zatvorene i prijevoz roba je sveden na vrlo nizak nivo. Zaljevske zemlje uvoze 80% hrane, a s obzirom da imaju veoma male alternative, to ove zemlje dovodi u veliku opasnost.
To je nagnalo vlade zemalja Zaljeva da planiraju novu strategiju prehrambene sigurnosti. Ministri trgovine zemlja članica Organizacije za saradnju zemalja Zaljeva 9. aprila su se sastali kako bi razgovarali o zajendičkim naporima za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije korona. Fokus razgovora stavljen je na saradnju u domenu strateških robnih rezervi, te na „prehrambeni zakon“ na nivou članica Organizacije.
Porast siromaštva
Prema procjeni ESCWa-e zbog posljedica virusa korona dodatnih 8,3 miliona ljudi će zapasti u siromaštvo, dok bi dodatnih dva miliona, u ovoj regiji mogli patiti zbog nedovoljnih količina hrane.
Isa el-Garir, predsjendik upravnog odbora kompanije El-Garir u izjavi za Independent Arabic kazao je kako kriza zbog pandemije korone izaziva strepnje u zeljevksim zemljama i da će te zemlje morati započeti za lokalnom proizvodnjom hrane.
Arapska poljoprivredna proizvodnja je opala
Prema UN-ovom izvještaju pod nazivom “Arapski horizont 2030: Izgledi za poboljšanje sigurnosti hrane u arapskoj regiji”, među izazovima u pogledu sigurnosti hrane s kojima se suočava arapska regija su pothranjenost, siromaštvo i niska poljoprivredna produktivnost s obzirom na nedostatak poljoprivrednog zemljišta.
Oslanjanje na uvoz hrane i dalje je jedan od centralnih izazova s kojima će se arapski svijet suočavati čak i nakon 2030.
Izvještaj je ukazao da je potražnja za hranom u arapskoj regiji premašila domaću poljoprivrednu proizvodnju, zbog godišnje stope rasta stanovništva u regiji, koja se procjenjuje na 2 posto u odnosu na globalni prosjek od 1,1 u 100 posto, uz usporeni rast poljoprivrednih kultura.
Izvještaj kaže da je moguće povećati proizvodnju usjeva širenjem obradivih površina ili povećanjem prinosa, uz neke iznimke kao što je Sudan, te je istaknuto da postoji malo područje za širenje obradivih površina zbog nedostatka pogodnog zemljišta i ograničene dostupnosti vodnih resursa.
Istaknuto je da je porast proizvodnje žitarica u regiji 37 posto, u poređenju s 95 posto u svijetu. Također, u izvještaju se upozorava da će potražnja za hranom u arapskoj regiji u 2030. godini i dalje biti iznad domaće proizvodnje. To će dijelom biti zbog brzog rasta stanovništva a sporog rasta prinosa, uz zaostalu domaću proizvodnju i povećanu potrebu za potrošnjom, tako da će regija i dalje ovisiti o globalnom tržištu kako bi zadovoljila osnovne potrebe za hranom.
