Piše: Abdusamed Nasuf Buaštlić
Uzvišeni Allah objavio je: ”Mi ćemo ti, doista, teške riječi slati.” (El-Muzzemmil, 5.)
Nakon ovog ajeta slijede ajeti u kojim se obrazlaže svrha naredbe noćnog namaza i pažljivog učenja Kur'ana, a to je priprema duše Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za nošenje Objave koju će mu Allah objaviti, kao i ono što iz tog teškog zadatka proizlazi – od odgovornosti i mnogobrojnih prepreka.
Kao da je Uzvišeni Allah, kada je naredio Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, noćni namaz, time htio da ga pripremi za primanje te veličanstvene i teške riječi. A ta priprema se ne može postići osim putem noćnog namaza i pažljivog učenja Kur'ana.
Klanjanje namaza dok ljudi spavaju, odvajanje od svakodnevne vreve i trivijalnosti dunjalučkog života, osama s Allahom, učenje Kur'ana u tišini noći, predstavlja psihičku pripremu, duhovno uzdizanje i imansku opskrbu za primanje i nošenje ”teške riječi” koju će Allah objaviti Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
To je priprema za nosioca ogromne odgovornosti i iscrpljujućeg truda koji ga čeka na tom putu, i koji čeka svakoga ko bude pozivao u islam u svakom vremenu i u svim generacijama do Sudnjeg dana.
Težina kojom je opisan Kur'an u citiranom ajetu bez sumnje je metaforička, a Kur'an je ”težak” iz više aspekata, i svi oni su potvrđeni u samom Kur'anu.
Prije svega, Kur'an je težak po svojoj suštini. On je jasna i čista istina koja dolazi od Uzvišenog Allaha. U njemu nema iskrivljenosti, nejasnoće ni dvosmislenosti. On liječi ono što je u srcima: bolesti, sumnje i duševne nemire. Liječi od strasti, nečistoća, pohlepe, zavisti i šejtanskih došaptavanja. Također liječi i društvene bolesti koje potkopavaju temelje društva i ruše ljudske zajednice, uništavajući njihov napredak, mir i sigurnost. Islamski ummet može računati na napredak i progres, i može uživati u sigurnosti i stabilnosti samo ako živi po Kur'anu i pod okriljem njegove društvene pravednosti.
Kur'an je ”težak” zbog svog snažnog utjecaja na ljudske duše
Težina Kur'ana nije u njegovim riječima i jezičkoj strukturi, jer je Allah, dželle šanuhu, učinio Kur'an lahkim za učenje i pamćenje, već u njegovom značenju. Nije u njegovoj melodiji, već u njegovoj zadaći. To je riječ koja otkriva zablude, ruši lažna prijestolja, budi uspavane duše i oslobađa i uzdiže potlačene.
Kur'an ima težinu, moć i snažan utjecaj kojem ništa ne može odoljeti. Čak i kada bi bio objavljen planinama, one bi iskazale potpuno strahopoštovanje i raspale bi se od straha pred Allahom.
I zaista, u trenucima kada je čovjek otvoren da primi nešto od suštine Kur'ana, tada se njegovo biće potrese iz temelja i zadrhti od onoga što čuje od Allahovih ajeta. U njemu se tada dešavaju promjene i preobrazbe koje nikada nije mogao ni zamisliti.
Kur'an sadrži težinu i neodoljivu privlačnost koja je uzdrmala čak i srca mnogobožaca Mekke i potresla njihove duše do temelja. Oni su se svim silama trudili da se odupru njegovom utjecaju, ali nisu mogli.
Vođe Kurejša su čak savjetovali svoje sljedbenike da ne slušaju ovu ”tešku” riječ, čiji utjecaj je bio toliko snažan. To je pokazatelj straha i panike koju su osjećali u svojim srcima i srcima svojih sljedbenika pred utjecajem Kur'ana. Jer, oni su vidjeli kako njihovi najbliži srodnici preko noći odbacuju mnogoboštvo i postaju muslimani pod utjecajem samo jednog ili dva ajeta, jedne ili dvije sure koje bi im učio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Tada bi se srca pokorila, a duše požurile prema njemu. A to je bilo samo zato što je ova Riječ zaista ”teška” i neodoljiva.
Kur'an je ”teška riječ”, jer je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naređen da se njime bori protiv svih vrsta zablude, neznanja, nemorala i nepravde. Odnosno, protiv svih onih kojima smeta istina, red, pravda i čestitost.
Kur'anske težine i nadmoći najviše se boje silnici, tirani i pokvarenjaci. Njima najviše smeta nadmoć Kur'ana, jer on ne prihvata kompromise, ni polurješenja. Ne prihvata nasilje nasilnikâ, niti oholost oholih. Ne prihvata da ljudi budu potlačeni, porobljeni, prevareni, iskorišteni. Zato se protiv njega bore svi silnici, zulumćari, oholi i izrabljivači. I uvijek mu stoje na putu.
Kur'an je težak po svojoj misiji i ulozi
Kur'an nije objavljen samo da se uči i memorira, a pogotovo nije objavljen da se uči mrtvima, već je objavljen da uspostavi istinu na Zemlji, da odgoji ummet koji će vjerovati u njega i pokoriti se njegovoj poruci; da izgradi način života na temeljima Božanske upute i da onda taj sistem prenese drugim narodima, na Istoku i na Zapadu.
Muslimani bi morali biti svjesni težine riječi s kojom je došao Kur'an, koji ih je izveo iz tmina na svjetlo, zamijenio im strah sigurnošću, podario im snagu i vrijednosti koje su ih učinile ummetom s težinom, položajem i uvaženošću među drugim narodima, dok prije toga nisu bili ništa.
Naime, Arapi prije islama nisu igrali nikakvu ulogu u svijetu. Bili su razjedinjeni, pod tuđinskom vlašću, bez cilja, bez misije. Njihovi ratovi bili su plemenski, besmisleni, a njihove vođe bez stvarne snage. Ali kad im je došao Kur'an, sve se promijenilo.
Kad su prihvatili Kur'an kao uputu i rekli: ”Mi smo muslimani”, tada su postali narod sa misijom. Podigli su samo jednu zastavu – zastavu islama. Nisu osvajali zemlje da bi širili vlast i dominaciju, nego pravdu. Nisu pozivali u ime nacije, već u ime Allaha. I tada su, po prvi put, stali rame uz rame s velikim silama. Njihov glas se čuo, njihova moć se osjećala. Vodili su narode, ne da ih porobe, nego da ih oslobode i da ih izvedu iz robovanja ljudima u robovanje samo Allahu.
A kada su napustili Knjigu svoga Gospodara, udaljili se od Kur'ana koji im je bio izvor snage i ugleda, i kada su odbacili Allahovu zastavu da bi podigli zastave nacionalizma – tada je njihov spomen na Zemlji nestao, njihov glas je utihnuo i drugi narodi su ih porobili i pregazili.
Samo vraćanjem u okrilje Allahove upute islamski ummet može povratiti svoju slavu, a bez Kur'ana islamski ummet ostaje bez identiteta, dostojanstva i budućnosti.
