Nestašica lijekova u Kliničkoj apoteci, rukavica, gaza i drugog materijala za rad u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) već mjesecima je tema koja je u dijelu javnosti, ali i među pojedinim ljekarima, jedan od glavnih argumenata da aktuelni menadžment loše upravlja ovom zdravstvenom institucijom.
Prije nepuna dva mjeseca, bivši šef Klinike za ortopediju i traumatologiju KCUS-a prof. dr. Ismet Gavrankapetanović u intervjuu za Face TV ispričao je, između ostalog, da su ljekari-hirurzi nerijetko kupovali rukavice i slične potrepštine za operacije vlastitim novcem jer ih KCUS, kako tvrdi Gavrankapetanović, nije imao.
Bez plana nabavki lijekova
Da situacija u sarajevskom Kliničkom centru nije idealna kada je u pitanju snabdjevenost lijekovima i ostalim materijalom za rad, potvrdila je javno u nekoliko navrata i sama generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović, koja kaže da je po dolasku na tu funkciju zatekla “očajno” stanje.
– Stanje zatečeno u KCUS jeste bilo očajno. Nije bilo lijekova. Morala sam ličnim vezama zamoliti prijatelje da ih kupuju. Moji šefovi su napravili spiskove najpotrebnijega, a mi smo to uručili svima koji kažu da bi pomogli. O tome postoji egzaktna dokumentacija u našoj apoteci i finansijskoj službi. Na pojedinim klinikama nije bilo niti jedne tablete ili ampule apaurina, analgina, katetera, rukavica, braunila, igala – ispričala je nedavno za medije profesorica Izetbegović.
Zabilješke bivše glavne sestre KCUS-a iz perioda kada su ovom ustanovom rukovodili Faris Gavrankapetanović, Damir Aganović i Rusmir Mesihović, koje su u posjedu Faktora, najbolje ilustruju kako su se na Kliničkom centru nabavke od lijekova i rukavica, pa do najosnovnijih higijenskih potrepština poput deterdženata i Sanitara, vršile stihijski i bez ikakvog jasnog plana.
– Pored upozorenja doc. Karabegu da nema konca (uz konst. šta ona ima) stavljene 2 sale; nema povidon rastvora, zahtjev ponovo za jastuke i mreže; pisano vanredno trebovanje apotekama – staplera nema; nema markera; išla po konce – samo nešto malo; u apoteku za gazu – nema; nedovoljno setova – sterilnost? – samo su neke od zabilješki koje je napravila glavna sestra KCUS-a u mandatima direktora Mesihovića, Aganovića i Gavrankapetanovića.
Na kraju jedne od zabilješki u kojima nabraja šta sve od osnovnog materijala nedostaje na klinikama, glavna sestra napisala je i podvukla samo jednu riječ: “Haos”.
Interesantne su i bilješke koje svjedoče o tome u kakvom su stanju bile pojedine klinike, poput one da je “pala ploča sa plafona u očnoj sali”, ali i opisi nekih događaja u vezi sa međuljudskim odnosima na KCUS-u.
– K.K. bacio klemu (skoro me pogodio u glavu, nedolično ponašanje) – napisala je tadašnja glavna sestra KCUS-a.
O načinu na koji su nabavljani lijekovi na Kliničkom centru govori i izvještaj koji je napisala bivša koordinatorica Kliničke apoteke KCUS-a, doc. dr. Jasminka Krehić.
U izvještaju koji je sama potpisala, Krehić priznaje da za vrijeme njenog rukovođenja tom organizacionom jedinicom “Klinička apoteka nije konsultirala kako Pravnu službu, tako niti Finansijski sektor o neophodnim uvjetima za raspisivanje novih javnih oglasa za nabavku pojedinih lijekova i ostalog materijala nego je postupke pokretala nakon isteka važenja ugovora, mimo vremena propisanog Zakonom o javnim nabavkama”.
– OJ Klinička apoteka nije imala etabliran plan nabavki lijekova i ostalog materijala kako na godišnjem, tako ni na mjesečnom nivou a u skladu sa potrebama klinika KCUS i njihovim planom rada. Nabavka lijekova i ostalog materijala se vršila u znatnoj mjeri po urgencijama sa pojedinih klinika bez stručne evaluacije od strane direktora discipline i rukovodstva apoteke, kao i Komisije za lijekove – navodi se u izvještaju Jasminke Krehić.
Milionski ugovori i direktni sporazumi
Krehić dalje piše kako je “primijećeno da se nabavka lijekova i ostalog materijala provodila u velikoj mjeri putem direktnih sporazuma”, a novčane vrijednosti takvih sporazuma prelazile su vrijednost propisanu Zakonom o javnim nabavkama.
Također, kako stoji u ovom izvještaju, direktni ugovori za određene preparate sklapani su “i pored činjenice da je za nabavku istog preparata postojao važeći ugovor”. Samo od januara do juna 2012. godine za nabavku lijekova sa šest veledrogerija sklopljeno je čak 164 direktnih sporazuma, ukupne vrijednosti 813.290 KM.
U izvještaju je dalje navedeno kako je po završetku ažuriranja svih isteklih i važećih ugovora ustanovljeno da je istekao 21 ugovor, a pripremljeno sedam javnih oglasa za objavu. Dokumentirane su i brojne druge nepravilnosti i flagrantna kršenja Zakona o javnim nabavkama.
Nestašica lijekova i ostalog materijala je vladala uprkos tome što je samo u periodu od 15.03.2013. do jula iste godine menadžment KCUS-a pokrenuo i realizovao procedure javne nabavke čija je procijenjena vrijednost 39.900.000 KM.
