U nastavku ponovljenog haškog procesa Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju svjedok, bivši pripadnik Crvenih beretki, potvrdio je danas da su članovi te jedinice s proljeća 1992. zlostavljali i ubijali nesrpske civile u Bosanskom Šamcu.
Svjedok, čiji je identitet zaštićen, posvjedočio je i da je glavni komandant Crvenih beretki, koji je dio jedinice poslao da učestvuje u zauzimanju Bosanskog Šamca, bio drugooptuženi Simatović, javlja Beta.
Iz pisane izjave i ranijeg iskaza svjedoka proizlazi da je on bio, “u najmanju ruku, očevidac ubistva više Muslimana koje je početkom maja 1992. u selu Crkvina kod Bosanskog Šamca počinila grupa Crvenih beretki iz Srbije, predvođena Slobodanom Miljkovićem zvanim Lugar”.
U Crkvini je, po svjedokovim riječima, bilo strijeljano “pet do sedam Muslimana”, ali je, prema optužnici protiv Stanišića i Simatovića, tamo ubijeno “najmanje 16” muslimanskih civila.
Simatović je s bivšim šefom Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovicom Stanišićem optužen za progon Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine.
Svjedočenje iza zatvorenih vrata
Iskaz današnjeg svjedoka odvijao se iza zatvorenih vrata, radi zaštite njegovog identiteta, ali je tužilac Edward Russo prethodno, na otvorenom dijelu zasjedanja, pročitao sažetak svjedokove izjave.
Po tom sažetku, svjedok je bio pripadnik “više srpskih jedinica, uključujući Crvene beretke i Jedinicu za specijalne operacije” SDB-a Srbije.
Kako je izjavio, svjedoka su instruktori iz MUP-a Srbije obučavali u logorima Crvenih beretki u Ležimiru, na Fruškoj gori u Srbiji i u Pajzošu kod Iloka u Hrvatskoj.
U Pajzošu je “nekoliko puta” vidio Simatovića, koga je nazvao “komandantom brigade za specijalne namjene MUP-a Srbije”, odnosno Crvenih beretki.
Upravo Simatović, obučen u maskirnu uniformu i crvenu beretku, dao je u aprilu 1992. u Pajzošu Crvenim beretkama, među kojima je bio svjedok, uputstva za predstojeći napad na Bosanski Šamac.
Rekao im je da sve svoje isprave ostave prije polaska na “težak zadatak”. Zauzimanje Bosanskog Šamca bilo je ključno za probijanje Posavskog koridora, vitalne kopnene veze između Kninske krajine, Republike Srpske i Srbije.
U okolinu tog grada svjedok i njegova jedinica bili su prebačeni helikopterom, a tokom zauzimanja Šamca sarađivali su s Jugoslavenskom narodnom armijom.
Tukli zarobljene civile
Svjedok je naznačio da su njegovom jedinicom na terenu komandovali Srećko Radovanović, zvani Debeli, i njemu nadređeni Dragan Đorđević, zvani Crni.
Pretpostavljeni obojici, kako kaže svjedok, bio je Simatović, koji nije bio u Šamcu.
U pisanoj izjavi svjedok je opisao kako je dva puta, od 17. aprila do 31. jula. 1992, vidio pojedine Crvene beretke kako s pripadnicima lokalne Teritorijalne odbrane tuku zarobljene nesrpske civile u pritvoru kod zgrade SUP-a Bosanski Šamac.
O ubistvu u Crkvini svjedok je izjavio i da je Miljkoviću-Lugaru “neko naredio da to uradi”. Zajedno s Miljkovićem svjedok je na poprištu zločina vidio još četiri Crvene beretke.
Suđenje Stanišiću i Simatoviću bit će nastavljeno sutra.
Zločini za koje su optuženi Stanišić (67) i Simatović (67) počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom provođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana s velikih dijelova teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine radi ostvarivanja srpske dominacije.
Slobodan Milošević na čelu
Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Proces Stanišiću i Simatoviću posljednji je u kojem će sudije utvrđivati jesu li bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije bio osuđen za ta zlodjela.
Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009, prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Žalbeno vijeće Tribunala usvojilo je 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove.
Ponovljeno suđenje počelo je 13. juna 2017.
Izvor: Agencije
