Prema neslužbenim podacima, u Sloveniji živi oko 100.000 građana koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine čija će djeca od naredne školske godine imati priliku učiti bosanski jezik u slovenskim školama, u okviru dopunske nastave, javlja Anadolu Agency (AA).
Maternji jezik je osnovni temelj očuvanja identiteta i tradicije.
“Činjenica da živimo izvan granica svoje zemlje predstavlja opasnost zaborava svoga maternjega, bosanskog jezika. Bosansko akademsko društvo Slovenije je pokrenulo veliki projekat, a sada je na nama da taj projekat ne bude samo ideja, nego ostvaren cilj, cilj koji će donijeti mnogo svima koji žele sačuvati bosanski jezik i izvan granica svoje zemlje. Nadamo se što većem broju djece, iz cijele Slovenije, koja žele učiti bosanski jezik i graditi svoj identitet čuvajući i svoje korijene. Mnogo truda, vremena i sredstava će biti uloženo, ali želja je velika za ostvarenjem ciljeva. Ovaj projekat je, ujedno, i nada za nas, profesore bosanskog jezika, da ostvarimo svoje snove i u drugoj državi te da predstavljamo nas i naš jezik u najljepšem svjetlu”, poručuje Mirela Galijašević, profesorica bosanskog jezika i književnosti.
Dopunska nastava, koja bi trebala da počne u septembru u određenim slovenskim osnovnim školama, će biti prije svega namijenjena učenicima viših razreda bh. porijekla koji kroz ritam života svojih porodica imaju doticaj s jezikom predaka, ali vrata učionica će biti otvorena za sve učenike koji pokažu zanimanje za učenje bosanskog jezika, koji je već prisutan u školama nekih evropskih država, kao što su Švicarska, Švedska i Austrija.
– Uskraćena prava nacionalnim manjinama –
U Sloveniji status nacionalne manjine imaju samo Italijani i Mađari, dok su balkanski narodi izgubili čak pravo na boravište i dokumente jer su postali “izbrisani” nakon sticanja nezavisnosti. Nedavno izvinjenje predsjednika Pahora daje veliku nadu da će se historijska nepravda početi ispravljati.
Vijeće Evrope je još 2014. godine tražilo od slovenskih vlasti da priznaju srpski, hrvatski i njemački kao tradicionalno manjinske jezike Slovenije i da u saradnji s manjinama primjeni Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima. Ovaj zahtjev je ponovljen prošle sedmice. Velika su očekivanja i od nove vlade da će riješiti pitanje manjina.
U Sloveniji živi oko 70.000 državljana Srbije i 35.000 Hrvatske koji su ranije organizovali nastavu na svojim jezicima. Iz navedenog jasno se može zaključiti da je uvođenje bosanskog jezika u obrazovni sistem Slovenije veliki uspjeh za bh. zajednicu.
