Piše: dr. Selman el-Avde / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Svi se suočavamo s izazovom koji se zove srdžba ili bijes, a koji je zapravo test i provjera ljudske sposobnosti da se kontrolira i savlada u srdžbi. Stoga ćemo u nastavku spomenuti nekoliko načina, uzroka ili sredstava koji, svaki za sebe, pomažu u samokontroli i savladavanju u srdžbi.
Samilost prema onome ko je pogriješio prema nama
Prvi od njih je samilost i saosjećanje prema onome ko je pogriješio, te blag postupak prema njemu. Obraćajući se Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, Allah, dželle šanuhu, objavio je: ”Samo Allahovom milošću ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njima.” (Ali Imran, 159.)
Korist i poruka ovog ajeta je da se ljudi okupljaju i pridobijaju blagošću, nježnošću i dobrotom, a ne žestinom, grubošću i nasiljem. Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje se da bude blag prema ashabima – muhadžirima i ensarijama, s kojima je Allah, dželle šanuhu, zadovoljan i koji su bili predani vjernici, pa šta tek reći za one koji dolaze nakon njih?!
I kako se tek ova poruka i naredba odnosi na one koji nemaju i ne mogu imati status Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svejedno radilo se o islamskim učenjacima, daijama, ili ljudima od autoriteta i ugleda.
Dakle, ljudi se mogu pridobiti i okupiti samo na osnovu milosti i blagosti.
Prenosi se da je Ebu Derda, radijallahu anhu, rekao čovjeku koji ga je vrijeđao: ”Brate, ne pretjeruj u svom vrijeđanju, ostavi mjesta za pomirenje.”
Neki čovjek je vrijeđao imama Ša'bija, pa mu je on rekao: ”Ako sam onakav kako si rekao, neka Allah oprosti meni, a ako nisam, neka Allah oprosti tebi.”
Mi moramo odgajati naše duše na zadovoljstvu, strpljivosti, blagosti i opraštanju. To je temeljno pitanje islamskog odgoja, jer vjernik uvježbava blagost dok ne postane blag.
Ebu Derda, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Znanje se postiže učenjem, a blagost vježbanjem. Ko se trudi da postigne dobro, dobit će ga, a ko se čuva zla, sačuvat će se.”
Moraš dobro razmisliti i postaviti stvari na njihovo mjesto prije nego uvrijediš drugog ili uvredom uzvratiš na uvredu, i moraš se sjetiti da je pozdrav islama: Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu! – Neka je na vas mir i Allahova milost i blagoslov!
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je da ovim pozdravom pozdravimo naše ukućane kad ulazimo u kuću. Štaviše, to je Allahova naredba u Kur'anu: ”A kad ulazite u kuće, vi ukućane njene pozdravite pozdravom od Allaha propisanim, blagoslovljenim i uljudnim.” (En-Nur, 61.) Naređeno nam je da tim pozdravom pozdravljamo djecu i odrasle, znane i neznane ljude.
Abdullah ibn Amr ibn As, radijallahu anhu, prenosi da je jedan čovjek pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ”Koja su djela u islamu najbolja?” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Da dijeliš hranu potrebnima i da nazivaš selam znanima i neznanima.” (Buharija i Muslim)
Ammar ibn Jasir, radijallahu anhu, rekao je: ”Kod koga se nađu tri svojstva, on je sakupio svu vjeru (iman): pravednost (objektivnost) prema sebi, nazivanje selama ljudima i udjeljivanje u oskudici.”
Selam kao pozdrav krije u sebi veličanstvena značenja. Kada nekome nazoveš selam ti mu zapravo želiš poručiti sljedeće: ”Ti si potpuno siguran od mog jezika, srca i ruku, tako da te ja neću napasti i povrijediti ni riječju ni djelom.”
Selam također znači dovu za sigurnost i mir, te Allahovu milost i blagoslov. Ovo su uzvišena značenja koja izgovaramo svojim jezikom i koja moramo pretvoriti u način života i metodu u našem odnosu prema drugima.
Širokogrudnost i povjerenje
Širokogrudnost i povjerenje tjeraju čovjeka da oprosti onome ko mu je nažao učinio. Zbog toga su neki mudraci rekli: ”Najljepši i naplemenitiji postupci su opraštanje onoga ko je u stanju da se osveti i darežljivost siromaha.” Kada je čovjek u mogućnosti da se osveti onome ko mu je zlo učinio, pa mu oprosti, postupio je upravo onako kako islam od njega traži, na šta aludira ajet: ”Strpljivo podnositi i praštati – tako treba svaki pametan postupiti.” (Eš-Šura, 43.)
Nakon što se pobjedonosno vratio u Mekku, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Kurejšijama: ”Šta mislite kako ću postupiti prema vama?” Rekli su: ”Dobro, jer ti si plemeniti brat, sin plemenitog brata.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao im je: ”Idite, vi ste slobodni.”
A nakon što je postao ministar finansija u Egiptu, Jusuf, alejhi selam, rekao je braći koja su ga prethodno bacila u bunar: “Ja vas sada neću koriti”, reče – “Allah će vam oprostiti, od milostivih On je najmilostiviji!” (Jusuf, 92.)
Plemenitost i uzvišene težnje
Plemenitost, časnost i uzvišene težnje čine da se čovjek izdigne iznad uvreda i da ne dozvoli sebi da se spusti na stepen onoga koji ga vrijeđa, psuje i potvora, želeći izazvati njegovu nesmotrenu reakciju u stanju srdžbe.
A to znači da se moraš naviknuti slušati uvrede i dočekivati ih vedra lica i sa širokim osmijehom, i moraš sebe uvježbavati kako kontrolirati bijes i srdžbu.
Traženje Allahove nagrade
Savladavanje u srdžbi u ime Allaha i na Allahovom putu, donosi ogromnu nagradu i visoke stepene na Ahiretu.
Mu'az ibn Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onoga ko se savlada u srdžbi i obuzda bijes – a bio je u mogućnosti da ga ispolji -, Allah će ga pozvati i ponositi se njime pred svim ljudima na Sudnjem danu i dat će mu da bira hurije koje želi.” (Ebu Davud)
Govor o savladavanju u srdžbi je lahak, jednostavan i ništa ne košta, i mislim da bilo ko može održati posebno predavanje na ovu temu, ali se stvar promijeni čim zapadneš u situaciju koja zahtijeva strpljenje, širokogrudnost i blagost, pa se tada iznenadiš i uvjeriš da je razlika i razdaljina između riječi i djela kao razdaljina između istoka i zapada.
Stid od upoređivanja sa bestidnikom koji te je uvrijedio
Iskrenog vjernika je stid da sebe stavi nasuprot onoga ko mu je nažao učinio i da se uporedi sa bestidnikom koji ne preza od toga da vrijeđa, ogovara i potvara ljude bez ikakvog razloga. Mudri ljudi su kazali: “Bolje je trpiti budalu nego se pokazati u njegovom liku, a zatvaranje očiju pred neznalicom, bolje je nego ličiti na njega.”
U hadisu u kojem se govori o Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, odlasku u Taif radi pozivanja njegovih stanovnika u islam, i odbijanje stanovnika Taifa da prime islam, te huškanje djece da ga kamenuju, spominje se da je Aiša, radijallahu anha, upitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ”Da li si ikada doživio teži dan od onoga na Uhudu?” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Svašta sam doživio od tvoga naroda, a najteže što sam od njih doživio je ono što se zbilo na dan Akabe (u Taifu). Tada sam se predstavio Ibn Abdi Jalilu ibn Abdi Kulali, pa mi nije odgovorio onako kako sam ja želio. Od njih sam otišao mnogo uznemiren i zabrinut. Bio sam zbunjen sve dok nisam došao do mjesta Karnus-Se'alib. Tu sam podigao glavu i ugledao oblačak iznad sebe koji mi je pravio hladovinu. Kada sam bolje pogledao, ugleda sam meleka Džibrila koji me je rekao: ‘Allah je čuo šta si im govorio i kako su oni tebi odgovorili! Allah ti šalje meleka zaduženog za brda da mu narediš da učini s njima šta želiš!’ Tada me je zovnuo melek zadužen za brda, poselamio me i rekao: ‘O Muhammede, uradit ću onako kako ti budeš želio! Ako želiš na njih ću srušiti dva brda!?’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Naprotiv, nadam se da će Allah iz njihovih kičmi izvesti potomstvo koji će samo Allaha obožavati, ne pripisujući Mu nikoga kao sudruga.” (Buharija i Muslim.)
Vježbanje strpljivosti i opraštanje je dio imana
Uvježbavanje strpljivosti i opraštanja je dio imana. Ovaj mišić u tvojim grudima koji se zove srce, moguće je uvježbavati i trenirati, zato ga uvježbavaj i navikavaj na mnoštvo oprosta, odricanja od vlastitih prava, i pokušaj svoje srce ispuniti ljubavlju. Kada bi bio u stanju voljeti sve muslimane, ne bi osjećao tjeskobu u srcu, već bi osjetio da se ono širi kad god ga posjeti novi ”gost”, i osjetio bi da može primiti sve ljude ako zaslužuju ovu ljubav.
Treniraj svoje srce opraštanju svake večeri prije nego što odeš na spavanje, a zatim svoje oči predaj udobnom i mirnom snu.
Oprosti svim muslimanima koji su ti nažao učinili, koji su pogriješili prema tebi, koji su ti nepravdu učinili, koji su uskratili tvoje pravo i svima onima koji su zaboravili na tvoju dobrotu, pa čak i više od toga. Uputi dovu za njih i moli Allaha da im oprosti, da popravi njihovo stanje i da ih uputi, tada si ti najveći dobitnik.
I kao što svakodnevno pereš ruke i lice vodom nekoliko puta, jer se licem i rukama suočavaš i susrećeš s ljudima, isto tako moraš oprati svoje srce, jer je srce mjesto u koje gleda Allah, kao što je rekao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem: ”Allah ne gleda u vaš fizički izgled i vaš imetak, već gleda u vaša srca i vaša djela.” (Muslim)
Čuvaj se da Svemogući Gospodar, Koji gleda tvoje srce iznad sedam nebesa, vidi u njemu išta osim uzvišenih značenja i dobrih namjera.
Očisti svoje srce i promatraj ga svakodnevno, da se u njemu ne nakupi mržnja, zloba i gorke uspomene, jer su to lanci i okovi koji te sprječavaju od aktivnosti, dobrih djela i uživanja u životu.
Ostavljanje uvreda onima od kojih su i došle
Prekidanje uvreda i prepuštanje uvreda onima od kojih su i došle, nesumnjivo zahtijeva veliku odlučnost i čvrstinu karaktera.
Prenosi se da je jedan čovjek rekao Ahnefu ibn Kajsu: ”Allaha mi, ako mi kažeš samo jednu riječ, ja ću tebi uzvratiti sa deset!” Ahnef ibn Kajs mu je odgovorio: ”Allaha mi, kad bi ti meni rekao deset (uvredljivih) riječi, ja tebi neću ni jednu.”
Iz vlastitog iskustva i svjedočenja drugih ljudi, naučio sam da trud koji ulažeš u odgovor onima koji su te vrijeđali neće ni blizu proizvesti pozitivan rezultat kao što ga proizvodi šutnja, jer ćeš šutnjom sačuvati svoj jezik, svoje vrijeme i svoje srce. Zbog toga je Svemogući Allah, rekao Merjemi, alejha selam: ”A ako vidiš čovjeka kakva, ti reci: ‘Ja sam se zavjetovala Milostivom da ću šutjeti, i danas ni s kim neću govoriti.'” (Merjem, 26.)
Govor, odgovaranje, raspravljanje i prepiranje ponekad se negativno odrazi na tvoje srce i donosi više štete nego koristi.
Briga o općem interesu
Upravo zbog brige i čuvanja opće koristi i interesa, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pohvalio je svog unuka hazreti Hasana, rekavši: ”Ovaj moj unuk je gospodin, nadam se da će Allah preko njega pomiriti dvije velike skupine muslimana.” (Buharija)
To ukazuje na to da briga o općem interesu podstiče čovjeka na brigu o jedinstvu muslimana i muslimanskog saffa i da istinsko vođstvo podrazumijeva izbjegavanje razilaženja, međusobnih sukoba i podjela.
