Od prvog dana invazije Rusije na Ukrajinu američki zvaničnici upozoravaju da je Zapadni Balkan jedno od najranjivijih područja na koje treba obratiti posebnu pažnju.
Neposredno pred prvu godišnjicu ruske agresije, o posljedicama po zemlje Balkana za Glas Amerike su govorili članovi Kongresa, analitičari i predstavnik State Departmenta.
Kao dva najveća razloga za zabrinutost, sagovornici Glasa Amerike ističu odnose Srbije i Kosova, te dešavanja u Bosni i Hercegovini.
Kraj prošle i početak nove godine obilježile su tenzije na sjeveru Kosova, uz blokiranje graničnih prijelaza, dok dvije zemlje pregovaraju o normalizaciji odnosa. Istovremeno, Srbija je jedna od rijetkih država Evrope koja Rusiji nije uvela sankcije, a ispitivanja javnog mnijenja pokazuju veliku podršku Rusiji.
U BiH, osim političkih blokada i problema u formiranju vlasti, predstavnici Republike Srpske prijete odvajanjem tog entiteta od ostatka države. Predsjednik RS-a Milorad Dodik u januaru je odlikovao predsjednika Rusije Vladimira Putina, a u septembru 2022. ga je posjetio u Moskvi.
Dva dana prije godišnjice ruske invazije, delegacija Narodne skupštine RS-a posjetila je Moskvu, te prisustvovala zasjedanju Dume, gdje je dočekana aplauzima.
– Vidjeli smo opasno povećanje etničkih tenzija na Zapadnom Balkanu, uključujući veoma zabrinjavajuće prijetnje o secesiji od korumpiranih političara poput Milorada Dodika. Rusija želi da vidi haos u regionu, a Moskva i njeni posrednici podržavaju te prijetnje – kaže članica Kongresa SAD-a Ann Wagner, koja u novom sazivu Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma obavlja funkciju potpredsjedavajuće iz reda republikanaca.
Wagner u Kongresu predstavlja izborni okrug iz države Missouri u kojem žive hiljade osoba porijeklom iz BiH, te je u prošlom sazivu predložila zakon o sankcionisanju ne samo lokalnih nego i stranih aktera koji destabilizuju BiH. Predstavnički dom je usvojio zakon u septembru 2022. godine, a da bi postao važeći mora ga potvrditi i Senat.
– Potrebno je da administracija koristi svoja ovlašćenja za sankcije kako bi odvratila kriminalce i korumpirane političare koji prijete suverenitetu i multietničkom identitetu Bosne – kaže Wagner za Glas Amerike.
U protekloj godini, SAD je izrekao niz sankcija zvaničnicima zemalja Zapadnog Balkana, uključujući i Dodika. Ipak, mnogi od njih su uprkos sankcijama i danas na ključnim funkcijama.
Mathieu Droin, saradnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu, navodi da je ruska invazija na Ukrajinu dodatno otežala postojeće komplikacije u nekim od zapadnobalkanskih država.
– Situacija u BiH je najviše zabrinjavajuća, gdje vidimo da postoji veoma snažan politički zastoj između različitih strana. Onda vjerovatno i Rusija tamo podstiče nazadovanje kroz svoje odnose sa srpskim separatistima. Došlo je i do obnavljanja tenzija između Srbije i Kosova, koje nisu direktno povezane sa Rusijom, ali možete vidjeti važne ruske dezinformacione kampanje koje se vode u srpskoj javnosti, koje takođe podstiču tenzije – kaže Droin.
Scott Cullinane, viši savjetnik za odnose sa vladom neprofitne organizacije Zajedno za Ukrajinu, koji je osam godina radio u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma, kaže da Rusija nastoji da rasplamsa probleme na Zapadnom Balkanu, koji zbog podijeljenosti i konflikata teže odolijeva spoljnim ekonomskim i političkim pritiscima.
– Ruska vlada je širom Evrope bila veoma dobra u korištenju etnonacionalizma, malih i istorijskih razmirica i problema u vezi s religijom, jezikom ili nacionalnošću. Oni ih ne kreiraju uvijek, već ih šire i iskorištavaju – objašnjava on.
Članica Odbora za vansje poslove Zastupničkog doma je i demokrata Dina Titus iz države Nevada. Na njenu inicijativu, u martu 2022. godine, 19 članova Zastupničkog doma je od državnog sekretara Antonyja Blinkena tražilo veći angažman na Zapadnom Balkanu, upravo zbog ruske invazije na Ukrajinu.
– Postalo je očigledno da Rusija pomjera granice na svakom koraku. Svakako sa Srbijom, sa Moldavijom, sa Ukrajinom. I zato smo željeli da budemo sigurni da smo tamo postavili čvrstu granicu, kako Rusija ne bi mogla da proširi svoj utjecaj na područja izvan onih gdje je već bila u ratu sa Ukrajinom – kaže Titus za Glas Amerike.
Prema njenim riječima, angažman SAD-a jeste bio povećan u proteklih godinu dana, ne samo kroz vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini, nego na primjer i kroz poboljšanje odnosa sa Srbijom:
– Vidjeli smo kako se Srbija sada usprotivila i kaže da ne podržava rat u Ukrajini.
Iz State Departmenta za Glas Amerike navode da je “ruski rat razjasnio koliko je urgentan naš rad na pomaganju svim državama Zapadnog Balkana da u potpunosti unaprijede demokratske reforme i ostvare svoje težnje o integraciji u evropske i evroatlantske institucije”.
U pisanom odgovoru na pitanja Glasa Amerike portparol State Departmenta je naveo da su zemlje regiona napravile napredak, ali da je ostalo mnogo nezavršenog posla:
– Ohrabrujemo sve zemlje Zapadnog Balkana da rade na međusobnom priznavanju, uklanjanju trgovinskih prepreka, mirnom razrješenju neriješenih problema iz 90-ih godina, demokratskom napretku i evropskim integracijama. Slobodni i nezavisni mediji su centralna tačka ovih ciljeva, tako da ćemo nastaviti da blisko sarađujemo sa medijima i grupama koje brane medije. Endemska korupcija slabi region, ubrzava odliv mozgova i ide u korist malignoj Rusiji.
