SAFF

COVID-19, prilika da ponovo spoznamo snagu porodice

Facebook
Twitter
WhatsApp

Autor: Al Jazeera Balkans / Fahrudin Vojić

Generalna skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom od 9. decembra 1989. godine proglasila je Međunarodnu godinu porodice, a 1993. godine je donijela odluku da se 15. maj svake godine treba obilježavati kao Međunarodni dan porodice.

Ovaj datum je prilika za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na porodicu i da se poveća znanje o socijalnim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na porodicu, navodi se na oficijelnoj web stranici UN-a.

Tema obilježavanja Međunarodnog dana porodice 2021. godine je „Socijalno pravedan prijelaz prema održivom razvoju: uloga digitalnih tehnologija u društvenom razvoju i dobrobiti svih“. Megatrendovi, uključujući nove tehnologije, demografske promjene, brzu urbanizaciju i migracijske trendove, dramatično oblikuju naš svijet, navodi se u obrazloženju odabira teme.

Oslonac i nukleus društva

Porodica je mjesto gdje se dijete razvija fizički i intelektualno, gdje razvija svoje osjećaje, socijalne i moralne vrijednosti, gdje se stvara i razvija porodični identitet, ali i mjesto gdje i roditelji rastu uz svoje dijete i stvaraju ozračje sigurnosti, moralnih i etičkih vrijednosti, pojašnjava nam psihologinja Aida Džaferović iz Udruženja Tim – Podrška roditeljima.

“Porodica treba da predstavljala oslonac, nukleus društvene strukture i društvenih odnosa. Međutim, porodica je u današnje vrijeme suočena sa brojnim teškoćama i problemima, brojne su promjene koje se odvijaju velikom brzinom u svim segmentima savremenog društva i koje ostavljaju značajne posljedice na stanje, razvoj i ulogu porodice u društvu. Porodica je doživjela mnoge transformacije  i karakterišu je brojne negativne pojave odrednice savremenog svijeta, kao što su nasilje, kriminal, otuđenost, siromaštvo, ubrzana ekonomska transforacija i globalizacija savremenog svijeta“, kaže Džaferović.

Dodaje, kako težnja za slobodom i individualizmom u porodici i porodičnim odnosima, predstavlja još jedan od značajnih izazova u savremenom društvu, a nedostatak slobode, usamljenost, odsustvo podrške roditelja i potrebe za slobodnim razvojem ličnosti, pretvaraju porodicu u zonu borbe različitih želja i ambicija, umjesto skladnih odnosa, podrške i pomoći.

“Može se zaključiti da je klasična porodica sve više ugrožena, da se ubrzano transformiše pa čak i potiskuje. Stvaraju se brojne alternative zajedničkog života koji nisu porodica sa klasičnom formom i klasičnim obavezama koje sputavaju njene članove da ostvare svoje interese, želje, namjere i ambicije“.

Prema riječima dr. Safije Malkić, šefa Odjela za brak i porodicu pri Rijasetu Islamske zajednice u BiH, promotori novih pravaca i ideologija smiono i samouvjereno profiliraju i nameću svoje percepcije porodice, roditeljstva i roditeljskih uloga.

‘Djeca su najveći gubitnici’

“U posljednje vrijeme sve su češći i sve glasniji pozivi za modernizacijom porodice i za novim uređenjem porodičnih odnosa a sve pod krinkom ‘zaštite’ slobode pojedinca. Promoviranje ideje neograničenih ljudskih sloboda nauštrb porodičnog sklada i harmonije samo dodatno usložnjava situaciju u porodici i produbljuje krizu porodičnih uloga”, smatra Malkić.

Te slobode, mišljenja je Malkić, ne nude nova rješenja nego donose nove brige i probleme unutar kojih, nerijetko, roditelji napustaju porodicu i ostavljaju vlastitu djecu.

“U ukupnom procesu modernizacije porodice i porodičnih odnosa djeca su najveći gubitnici. Primjetno je da se povećava broj bračnih drugova koji ne žele djecu da ih ‘ne bi sputavala u njihovom rahatluku, njihovoj slobodi ili napredovanju u karijeri’, a sve je više i onih koji odgađaju udaju i ženidbu kao i onih koji ne žele stupiti u bračnu zajednicu jer svoju slobodu ne bi mijenjali ni za šta, te ostaju da žive sami“, tvrdi.

Dodaje, da stiže i najnoviji pristup bračnom i porodičnom životu u vidu protežiranja prijedloga za ozakonjenje istospolnih brakova, kao i podrške takvoj vrsti bračnih partnera za usvajanje djece koju će podizati i za njih se brinuti što narušava prava djeteta, kojeg niko i ne pita šta misli o tome.

„Zbog budućnosti naše djece, napretka naše zajednice i našeg naroda smatramo stalnom obavezom da, opet i nanovo – a ne samo 15. maja povodom Dana porodice – ukazujemo na značaj očuvanja porodičnih vrijednosti, da promoviramo odgovorno roditeljstvo i značaj porodičnog odgoja i uloge roditelja u izgradnji zdravog pojedinca kao budućeg njegovatelja porodičnih vrijednosti“, ističe Malkić.

Očuvanje tradicionalne porodice

Savez bošnjačkih nevladinih organizacija (SBNO) je na temelju svoje vizije i misije, a u okviru plana o aktivnostima i određivanja strateških ciljeva u svom djelovanju izradio i projekat koji se tiče porodice, čije je autor teolog mr. Abdusamed Bušatlić, koji je član Vijeća Saveza BNO. Projekat je, kaže, elaborirao još prije šest godina, na Trećoj redovnoj skupštini Saveza koja je održana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu pod nazivom ”Afirmacija tradicionalne porodice”.

„Dva su ključna razloga zbog kojih je Savez među prioritete svoga djelovanja i svojih aktivnosti uvrstio afirmaciju porodice. Prvi razlog je svijest o tome da je porodica prva destinacija u kojoj se razvija novi, mladi život, a drugi je to što mi danas, nažalost, svjedočimo urušavanju klasičnog oblika porodice, kao jednog od rezultata pada morala uopće“, pojašnjava Bušatlić.

Dodaje, kako je cilj ovog projekta očuvanje tradicionalne porodice i njezina afirmacija iz razloga što disfunkcionalna porodica ne donosi društvu nikakvo dobro već mu postaje teret, i zbog toga bi trebala uvijek biti snažna, postojana i izgrađena na čvrstim temeljima. U suprotnom loš odgoj i nebriga za pojedinca, negativno će se, kaže, reflektirati na društvo u cjelini.

O značaju porodice za savremeno društvo i problemima s kojima se ona suočava u novonastaloj situaciji pandemije korona virusa,  Aida Džaferović govori u kontekstu promjene uobičajenih rutina i svega onoga na šta smo se navikli, uz dozu pojačanog stresa, straha i neizvjesnosti, ali ističe i jednu pozitivnu stranu pandemije.

‘Novi pristupi vode destrukciji’

„U toku vanrednog stanja, zbog pandemije, porodice u čitavom svijetu, prvi put su se suočile sa jedinstvenim socijalnim iskustvom – potpunom usmjerenošću jednih na druge. Čini se da porodica kao institucija odavno nije imala većih izazova. Sa jedne strane  smo pod pritiskom pandemije pozivani na održavanje socijalnih distance, što je značilo povratak porodici i to je istovremeno bila i prilika za jačanje porodičnih odnosa i kapaciteta. Zasigurno nam je pošast zvana COVID-19 omogućila da ponovo spoznamo snagu i značaj porodice u ovim teškim vremenima“, navodi.

Brojnim izazovima kao i posljedicama nedovoljne brige za porodicu moramo se suprotstaviti i liječiti uzroke takvog stanja zarad dobrobiti svakog člana porodice, mišljenja je Malkić.

“Ostaje nam zadatak upornog i stalnog promoviranja trajnih, univerzalnih, islamskih bračnih i porodičnih vrijednosti koje su najbolji recept za bračnu i porodičnu sreću i zadovoljstvo svih članova porodice. Za ovaj zadatak potrebni su nam dobri i kvalitetni promotori, ali puno više, potrebni su nam svjesni, savjesni, odgovorni i požrtvovani roditelji koji će roditi, podizati, voljeti, razumjeti i odgajati svoju djecu i pripremiti ih na izazove koje život nosi”, kaže.

Dodaje, da novi pristupi porodici, noviteti, zatamnjenje ili nijansiranje porodičnih uloga, a pod izgovorom slobode na koju se neki uporno pozivaju, vode destrukciji i devalvaciji porodičnih i moralnih vrijednosti.

Sinergijom do uspjeha

„Zbog nesnalaženja sa različitim novim kvazivrijednostima sve je više onih, i na lokalnom i na globalnom nivou, koji ponovno posežu za iskonskim i pravim vrijednostima te se, i u najrazvijenijim zemljama, vraćaju tradicionalnim vrijednostima, rodnim ulogama, životu izvan grada i civilizacije, životu po vlastitoj mjeri”, tvrdi.

Iz Saveza bošnjačkih nevladinih organizacija poručuju da je ovo tema i problem s kojim se svi moramo pozabaviti, i projekat u koji svi moraju biti uključeni od vladinog i nevladinog sektora, do medija, prosvjetnih i kulturnih radnika – kako bi svako u svom domenu i u skladu sa svojim mogućnostima i ingerencijama djelovao u cilju očuvanja i zaštite porodice koja suočava sa planetarnim iskušenjima i problemima kao što su droga, alkohol, igre na sreću, širenje nemorala i razvrata, bijela kuga, maloljetnička delinkvencija i slične pojave koje produbljuju opću krizu u društvu, pa tako i krizu porodice.

„Zato kažemo da je ulaganje koje sigurno donosi profit, ulaganje u porodicu, ulaganje u odgoj i podizanje mladih generacija. Ako tu ne ostvarimo dobit, svaka druga dobit je neznatna i nebitna i bez svrhe. Zbog toga je Savez u okviru projekta ‘Afirmacija tradicionalne porodice’, a sa ciljem što bolje i kvalitetnije praktične realizacije ovog projekta, predložio da se uputi poziv odgovornim državnim institucijama, odgojno-obrazovnim ustanovama, vjerskim zajednicama, medijima, intelektualcima, nastavnicima i roditeljima, da se uključe  u kampanju očuvanja i zaštite tradicionalne porodice čiji identitet je odavno poljuljan i narušen“, kaže Bušatlić.

Dodaje, kako se osim odgojno-obrazovnih i vjerskih institucija, posebno trebaju uključiti mediji poput državne i lokalnih televizija, radija, interneta koji će putem edukativnih sadržaja raditi na podizanju i jačanju svijesti o važnosti porodice i opasnostima njezinog urušavanja.

Majke nagraditi penzijom

Afirmacija tradicionalne porodice poseban naglasak stavlja na zaštitu statusa i pozicije majke u porodici, jer je majka glavni temelj i garant opstanka porodice, ističu iz Saveza. Upravo iz tog razloga je jedan od njihovih prijedloga u okviru spomenutog projekta i taj da se majčinstvu treba priznati rang društvene funkcije, što podrazumijeva da se kroz konkretni zakon, bez obzira na broj rođene djece, majkama treba odrediti trajna nadoknada u vidu penzije i da ona bude srazmjerna broju rođene djece.

„Ako naše društvo nije u stanju barem toliko učiniti za majke koje rađaju i odgajaju nove generacije i koje imaju najplemenitiju i najčasniju zadaću i ulogu, onda se mi istinski trebamo zabrinuti za našu budućnost. Dakle, neophodno je da se svi uključimo u očuvanje i afirmaciju tradicionalne porodice, da se posvetimo našim porodicama i odgoju djece, jer djeca su naše najveće blago. Mi ne možemo imati bolji kapital u svojim rukama od svoje djece, ona su naša budućnost“.

Aida Džaferović o utjecaju savremenih društvenih trendova, ali i pandemije na porodicu i tome da li ona može preživjeti u tradicionalnom obliku, kaže da je potrebno biti svjestan mogućih rizika koje promjene u porodici imaju na razvoj djeteta a samim tim i na dinamiku unutar porodice.

„Unutar skladne i podržavajuće porodice dijete ali ostali članovi porodice dobijaju potpunu  fizičku, socijalnu i emotivnu zaštitu. Tople emotivne veze, osjećaj zajedništva, međusobno poštovanje i razumijevanje su neophodni faktori za razvijanje osjećaja sigurnosti  i samopouzdanja. Bliski porodični odnosi također imaju snažnu ulogu u lakšem prevazilaženju mnogih teškoća i životnih izazova. Pandemija je promijenila sve aspekte naših života, ali nas to ne treba obeshrabriti, već motivisati da sve resurse usmjerimo u očuvanju porodice i jačanja kapaciteta i utjecaja koje porodica može i treba da ima“, kaže.

Iz Rijasetovog Odjela za brak i porodicu poručuju da, unatoč propitivanju i različitim mišljenjima o tradicionalnim porodičnim vrijednostima, većina vrijednosti koje baštinimo temeljila se na religijskoj bosanskohercegovačkoj tradiciji. Sadržavale su tradicionalne i patrijarhalne vrijednosti, a izražavale su se kroz jasne generacijske odnose, uz naglašen osjećaj zajedništva, uvažavanja, razumijevanja, harmonije, empatije i brige za svakog člana porodice.

“Bez skladnog, urednog, harmoničnog bračnog i porodičnog života ne možemo se nadati dobru, napretku i prosperitetu! Osim vjere koja daje smisao našem životu i postojanju, porodica i unutarporodični ambijent naš život čine potpunijim, boljim, ljepšim i sretnijim. Moramo uložiti vrijeme i napor, odreći se sporednih stvari i usmjeriti se na prioritete, na glavne stvari, istinski se potruditi i osjećaj vrijednosti, ljepote i posebnosti bračnog i porodičnog života prenijeti na našu djecu”, ističe Malkić.

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA