Kineske vlasti aktivno su zataškavale istinu o epidemiji koronavirusa, donosi opsežan istraživački članak u američkom Wiredu. Prema informacijama iz kineskih medija i društvenih mreža, kasnije uklonjenih i cenzuriranih, u prvim danima epidemije Kina je doktorima izričito zabranila da pacijentima kažu što se događa. Dva su doktora to otkrila za časopis China Newsweek početkom februara, a ubrzo nakon toga priča je obrisana.
“Bili su to najtužniji dani u mom životu. Kao zdravstvenik radnik, morao sam poštivati pravila. Ali nije mi bilo jasno zašto ne smijemo ništa reći”, kazao je jedan od doktora. Osim toga, lokalne vlasti zabranile su im nošenje zaštitne opreme, kako se pacijenti ne bi uznemirili i shvatili što se događa. Istraživanje Wireda bazirano je na obrisanim pričama koje su kineski novinari pomno arhivirali, znajući da će ih vlasti kasnije ukloniti.
U Caixinu, cijenjenom kineskom mediju, sredinom februara objavljeno je kako su vlasti već od 1. januara krenule u zataškavanje i uklanjanje priča s društvenih mreža. Osim toga, pisao je Caixin, kineski centar za prevenciju zaraznih bolesti još je 6. januara interno proglasio uzbunu i krenuo u mobilizaciju. Ništa od toga nisu objavili, a sve do 20. januara tvrdili su kako se virus ne prenosi s čovjeka na čovjeka, već isključivo sa životinja na čovjeka.
Priča je zabranjena i obrisana svega nekoliko sati nakon objave. Deseci članaka o pravom broju umrlih u Wuhanu, nedostatku opreme u bolnicama i gužvama po krematorijima obrisani su s interneta. Iako su kineske vlasti znale da je došlo do proboja zaraze po bolnicama, i velikom broju zaraženog medicinskog osoblja, u izvještajima su tvrdili kako u bolnicama nema zaraze.
U 14 minuta obrisali 18 miliona objava
Posebno je nevjerojatan izvještaj, kasnije uklonjen, o kineskoj reakciji na smrti doktora Lija Wenlianga. Doktor Wenliang prvi je na društvenim mrežama upozoravao na problem novog virusa, nakon čega su ga vlasti pozvale na razgovor i tražile da prestane širiti laži. Nakon što je preminuo od virusa, Kina je u samo 14 minuta s internet tražilica obrisala 18 miliona rezultata o njemu.
U naletu cenzure, piše Wired, nisu stradali samo pojedini članci, već su gašene čitave publikacije i sajtovi. Na televizijskim se stanicama sada vrte patriotski prilozi o tome kako je Kina najbolje na svijetu odgovorila na izazov pandemije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također se oslanjala kineske izvore i informacije, pa su tokom januara smirivali ljude i ponavljaju kako nema dokaza o širenju s čovjeka na čovjeka.
Štetne posljedice kineskog postupanja
Nekoliko je štetnih posljedica kineskog postupanja. Prvo, mnoge su zemlje kasno reagirale, jer su se oslanjale na informacije Kine i WHO-a. Drugo, kineske tvrdnje da asimptomatični pacijenti čine 0.1 posto zaraza ušle su u službene izvještaje WHO-a u februaru, a kasnija istraživanja pokazala su kako je asimptomatičnih pacijenata jako puno, znatno nego se mislilo.
Postotak pacijenata bez simptoma važan je, jer ukazuje da se virus širi znatno brže nego što se mislilo, i da je smrtnost vjerojatno bitno manja nego se mislilo. Treće, da kineske vlasti nisu prikrivale zaraze u bolnicama, svijet bi već početkom januara znao kako su bolnice jedan od najproblematičnijih žarišta. Zemlje koje su zaražene vozile u specijalne klinke uglavnom su postizale bolje rezultate.
