Poznati britanski novinar David Hirst, koji uređuje Middle East Eye, opisao je ulogu jordanske vojske u odbrani Izraela od napada kojeg je izveo Iran prije nekoliko dana kao veliku grešku.
“Ovo je prvi put da se sjećam da se jordanska vojska, koja još od Osmanskog carstva nosi svoje izvorno ime kao ‘Arapska vojska’, zapravo pridružila borbi za zaštitu izraelskih granica . Ovo je velika greška”, navodi Hirst i dodaje.
“Dok je stanovništvo Jordana, i Palestinci i stanovnici istočne obale, klicalo tim projektilima na njihove mete, jordanska vojska ih je oborila u ime Izraela. Izrael ima odnose samo s arapskim vođama koji prkose volji svog naroda i nameću mu svoju korumpiranu vlast. Akcija Jordana u subotu mogla bi kratkoročno pomoći Izraelu, ali dugoročno predstavlja probleme na najdužoj granici Izraela. “.
Hirst smatra da je Izrael postupio nepromišljeno hvaleći ulogu Jordana u odbrani njegovih granica.
“Najgluplja stvar koju su izraelski sigurnosni izvori učinili u nedjelju bila je javno hvalisanje saradnjom koju su dobili od jordanskih zračnih snaga, koje su im pomogle da obore bespilotne letjelice i krstareće rakete. Poruka koju je Izrael želio prenijeti je da, unatoč očitoj situaciji, okupacija ima saveznike u regiji koji su je spremni braniti,. Ali ovo je glupa igra ako Izrael želi sačuvati slabu jordansku monarhiju i boriti se protiv trenda javnog mnijenja koje želi jurišati na granice”, zaključuje Hirst.
Hašemitska monarhija je od neprijatelja –Amman je bio član arapske koalicije koja se sukobljavala s Izraelom 1948., 1967. i 1973. godine – postala najpouzdaniji izraelski saveznik na cijelom Bliskom istoku. Tel Aviv i Amman potpisali su Sporazum iz Wadi Arabe u oktobru 1994. godine, normalizirajući svoje odnose. Sporazum koji je prije gotovo trideset godina obilježio uzajamno priznanje prozapadne Hašemitske monarhije i Izraela kao suverenih država.
Taj mirovni ugovor drugi je potpisan između Tel Aviva i neke arapske zemlje nakon onog koji su 1979. godine potpisali Država Izrael i Egipat. Mauritanija se pridružila Jordanu i Egiptu 1999. i postala treća zemlja Arapske lige koja je normalizirala odnose s Izraelom. Trebalo je pričekati potpisivanje Abrahamovog sporazuma 2020. godine kako bi Tel Aviv uspostavio diplomatske odnose s novim arapskim državama, u ovom slučaju Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom i, konačno, Marokom.
Reakcije na izdaju Jordana
Za dugogodišnjeg protivnika aktelnog jordanskog režima, aktivistu Hishama Bustanija, odlučnost njegove zemlje dovela je monarhiju u “dvostruku opasnost i etički paradoks”.
“Paradoks je da brani naseljeničku kolonijalnu državu (Izrael) koja podjednako prijeti Palestini i Jordanu. Stavili smo se na stranu Izraela i SAD-a u ovom dvoboju, koji bi mogao imati ozbiljne reperkusije ako se rat proširi općenito u regiji”, rekao je.
Prema Aymanu Hunatiju, stručnjaku za odnose između Jordana i Izraela, njegova je zemlja “uhvaćena” u sukob između Izraela i Irana. Analitičar je podsjetio da je tek u martu izraelski ministar finansija, desničar Bezalel Smotrich, održao govor u Parizu gdje je izložio kartu takozvanog “Velikog Izraela”, koja uključuje i Jordan u taj politički projekt. Smotričeva intervencija nagnala je Amman da pozove izraelskog ambasadora i da mu uloži službeni protest.
Tuqa Nusairat, stručnjak iz think tanka Atlantic Council, smatra da ono što se dogodilo stavlja arapsku monarhiju “u opasnu poziciju koja prijeti destabilizacijom zemlje koja se često naziva ‘otokom stabilnosti’ u moru haosa”.
Nusairat je primijetio obilje komentara na lokalnim društvenim mrežama koji optužuju kralja Abdullaha da je “lansirao projektile na svoje građane kako bi zaštitio Izrael”, kako stoji u jednoj od objava na mreži X. (Reakcije na izdaju Jordana uredio magazin Stav)
