Na nivou Vijeća ministara Bosne i Hercegovine do sada su provedene dvije trećine mjera i aktivnosti iz Akcionog plana za za realizaciju Reformske agende za nivo BiH, kaže Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
– Osam mjera provodi se kontinuirano. Od preostalih mjera čija je realizacija u toku, aktivno radimo na onim koje su u vezi s oblašću upravljanja javnim finansijama, kao što je povećanje akcize na gorivo, ili usvajanje inovirane Strategije za reformu javne uprave, kao i usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, čiju realizaciju očekujemo do kraja godine. Ne bih želio govoriti u ime entitetskih Vlada, ali pouzdano znam da su i entitetski nivoi postigli visok stepen realizacije mjera iz Reformske agende iz njihove nadležnosti – kaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Kako su realizirane mjere, ali i druge aktivnosti koje se provode, utjecale na ekonomski razvoj i zapošljavanje?
– Pozitivno. Unaprijeđeno je poslovno okruženje, povećan je nivo investicija, svi vitalni ekonomski parametri su u porastu, raste i broj novootvorenih radnih mjesta. Dakle, ekonomski trendovi su pozitivni, ali ne i brzina sa kojom se procesi razvijaju. Nećemo biti zadovoljni sve dok svi građani ne osjete pozitivne efekte reformi koje su provedene i koje će se nastaviti provoditi. Ipak, postoji realna doza optimizma, jer je npr. Bosna i Hercegovina u devet mjeseci ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti većoj od osam milijardi KM, što je za 17,9 posto više nego u istom periodu prošle godine, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom povećana na 61 posto. Činjenica da je izvoz u zemlje CEFTA-e povećan za 32 posto više nego u istom periodu 2016. godine, ili da je izvoz u zemlje EU-a iznosio pet milijardi i 820 miliona KM, što predstavlja rast za 16,4 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU-a iznosila je 71,5 posto, govori o povećanoj konkurentnosti naših oroizvoda i značajnom rastu izvoza kao jednog od ključnih indikatora privrednog rasta BiH.
Da li su ti pokazatelji omogućili i nove strane investicije i nova radna mjesta?
– Da, imamo podatke za prvi kvartal 2017. godine koji ukazuju na porast stranih investicija od 8,2 posto u odnosu na petogodišnji prosjek, odnosno na porast od 28,7 posto u odnosu na isti period iz 2016. godine. Istovremeno, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Agencije za statistiku BiH u posljednjih 20 mjeseci broj zaposlenih je povećan za više od 20 hiljada. Riječ je, dakle, o pozitivnim trendovima sa kojima, ponavljam, nismo u potpunosti zadovoljni, ali koji ohrabruju i daju dodatnu energiju da nastavimo raditi još više.
Nedavno je VMBiH usvojilo Informaciju o stanju javne zaduženosti BiH. Koji su najvažniji pokazatelji u vezi s vanjskim i unutrašnjim dugom BiH?
– Vanjski dug BiH na dan 30.6.2017. godine iznosi 8,07 milijardi KM, dok unutrašnji dug iznosi 3,63 milijarde KM.
Dakle, javna zaduženost BiH trenutno iznosi nešto manje od 12 milijardi KM, što je ispod 40 posto bruto domaćeg proizvoda, a što ukazuje na jednu važnu činjenicu, a to je da BiH ispunjava mastrihtske kriterije koji propisuju da javni dug države ne bi smio biti veći od 60 posto bruto domaćeg proizvoda.
Ako bismo napravili poređenje sa našim susjedima, onda bismo mogli kazati da je BiH, i u relativnom i u apsolutnom iznosu, najmanje zadužena država, jer je javni dug Hrvatske dosegao 80 posto njenog BDP-a, što znači da je Hrvatska dvostruko zaduženija od BiH, jednako kao i Srbija.
Osim toga, BiH ima povoljnu strukturu javnog duga jer skoro 85 posto našeg duga čine dugoročni krediti Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, s niskom kamatnom stopom i dugim rokom otplate, dok se više od 80 posto povučenih kredita odnosi na infrastrukturne projekte.
Osim ekonomskog razvoja Vijeće ministara kao jedan od najvažnijih prioriteta u svom radu ističe i EU integracije. U kojoj je fazi realizacija Upitnika EK za BiH?
– EU integracije su jedan od ključnih i najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta BiH, pa samim time i Vijeća ministara BiH. U posljednje dvije i po godine napravili smo značaj napredak u toj oblasti, uspješno smo završili sve evropske obaveze Bosne i Hercegovine koje su bile na čekanju skoro osam godina i sada smo u fazi realizacije Upitnika i izrade jedinstvenih odgovora BiH.
Upitnik je jedna od najizazovnijih i najkompleksnijih faza procesa EU integracija. Radi se o veoma obimnom zadatku koji će u konačnici rezultirati sa više od 20 hiljada stranica odgovora. Trenutno se radi na etapnoj finalizaciji odgovora, 17 poglavlja, sa oko 1.400 pitanja, već je verificirano i počeo je proces njihovog prevođenja. Ako se nastavi ovom dinamikom i ostane prisutna trenutna pozitivna politička volja, s obzirom na to da profesionalnost i stručnost članova radnih grupa nisu nikada predstavljali problem, onda možemo napraviti realnu projekciju, iako to u “predizbornom ambijentu” u kojem se nalazi BiH nije zahvalno činiti, da će Upitnik biti završen do kraja godine.
Ukupan posao se mogao završiti i ranije da nije bilo već poznatih opstrukcija zbog kojih smo bespovratno izgubili pet mjeseci. Ali ključno je da EK dostavimo vjerodostojne i stručne odgovore, tako da je u ovom slučaju kvalitet mnogo važniji od brzine. Treba svakako imati u vidu i kompleksnost naseg političko-ustavnog uređenja, posebno u poređenju sa zemljama u regionu, tako da je složenost procedura kroz koje u BiH mora proći izrada odgovora na pitanja iz Upitnika neuporediva sa procedurama kod nasih susjeda, i takva poređenja su izraz obmanjivanja građana i pukog kritizerstva i politikanstva.
