Vladajuće stranke u BiH su se danas sastale u Mostaru kako bi otkočile reformske procese na putu EU. Nakon sastanka su se obratili učesnici sastanka ističući dobru atmosferu među partnerima.
Predsjednik HDZBiH, Dragan Čović, je govorio o donošenju budžeta BiH koji treba biti donesen veoma brzo.
-Usaglasili smo kako ćemo odabrati pregovarača za EU. Budžet institucija smo usaglasili gdje smo gledali i budžete dva entiteta. Donijeli smo i odluku da se predsjedavajućoj Vijeća ministara dostave planovi rada entiteta. Moramo raditi još na EU putu odnosno reformskoj agendi gdje treba još puno toga da se uradi – kaže Čović.
Nermin Nikšić, premijer Vlade FBiH i čelnik SDP-a, je istakao kako među partnerima vlada dobra atmosfera te da svaki dogovor dodatno motiviše partnere u vlasti.
-Dragan je dao precizna objašnjenja kao ćemo raditi ubuduće. Vratila se atmosfera među nama i kada se ne možemo dogovoriti oko nekih stvari. Želimo pokazati da pravimo iskorake za otvaranje pregovora sa EU kao vlast u BiH. Nastojimo ispuniti uslove i da pokažemo kredibilnost u našem djelovanju. Osim navedenih zakona jako nam je važno usvajanje budžeta kako bi i na kraju računali i na obaveze entiteskih budžeta. Svaki dogovor nas dodatno motiviše da nastavimo raditi – Nikšić.
Premijer bh. entiteta RS, Radovan Višković, se obratio medijima ističući kako su institucije BiH sposobne da donose samostalno odluke bez nametanja sa „strane“.
-Hoću da ponovim da nemam dilemu kada god partneri u vlasti pokažu želju i namjeru da se radi na otvorenim pitanjima uvijek se neko nađe da to kvari. Ne vidim nijedan razlog da se neko upliće i donosi odluke kada to mogu donijeti institucije BiH. Mislim da je to smišljeno protiv BiH. Predložili smo zaključak da nosioci vlasti u BiH, kada dobijemo pregovarački satatus, mogu jedino nametati zakonska rješenja osim institucija nametnutih Ustavom. To nije bilo prihvatljivo strankama Trojke dok HDZ nema ništa protiv – ističe Višković.
On je dodao da je EU dostavila prijedlog za tri mjere koje su bile neusaglašene u Planu rasta.
– Kod državne pomoći sada je lakša formulacija, koja se ne referira na entitetsko glasanje, što nama ne predstavlja problem. Međutim, kod Ustavnog suda BIH su tri koraka, a u prvom se kaže kako treba do jula naredne godine popuniti sva upražnjena mjesta, pa do decembra, ali ono što mi prigovaramo je to da se navodi mapa puta vezano za rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu. Želimo da jasno piše da treba donijeti novi zakon po kojem će biti riješeno pitanje stranih sudija. Uporedo ide i implementacija odluka Ustavnog suda, gdje se traži da se 70 posto odluka bude implementirano do kraja 2026., rekao je Višković.
