Na pitanje novinara N1 kako komentariše izjave Komarice, odnosno njegovo poređenje Banjaluke s Beogradom, Dragan Čović je rekao: “Uopće ne mogu komentarisati bilo čije izjave – to nije moj stav. Ja sam siguran da mi zajedno moramo znati šta je čiji posao, svako neka radi svoj posao, politika će svoj. Razumijem i biskupa Komaricu i biskupa Perića i kardinala Puljića, ali mi moramo zajedno sjediti i promišljati – kako zaštititi da mladi ljudi ne odlaze, kako zaštititi porodicu kao osnovu društva BiH i kako stvoriti mogućnost da se neki vraćaju. Dakle, mi smo danas daleko od iluzije povratka jer imamo iseljavanje koje moramo zaustaviti”.
“Preznačajni su odnosi za svaku poziciju Hrvata u BiH pa na isti način i vezano za Republiku Srpsku. Ja ne želim na bilo koji način naglašavati poziciju bilo kojeg drugog područja – na primjer zeničkog, bihaćkog, sarajevskog, tuzlanskog ili goraždanskog ili čitave RS. Kad je RS u pitanju, mislim da smo približno 6.000 stambenih jedinica u RS potpuno obnovili u zadnjih deset godina. Na našu najveću žalost, najveći dio tih objekata danas je nepopunjen ili nije ni izbliza realizovan projekat kako smo to željeli što ukazuje da nije samo dovoljno napraviti objekat, stvoriti ambijent za osnovnu sigurnost, već treba i puno drugih detalja. Uostalom, o tome svjedoči i odlazak mnogih porodica koje imaju sve i ovdje u Hercegovini i RS i širom BiH koji odlaze zato što misle da negdje imaju bolji ambijent za život. Znači treba i posao, ali nije ni to dovoljno. Koliko mladih danas odlazi i koliko ih je zaposleno? Više od 50 posto je takvih i to ukazuje da mnogo ljudi nema ambijent i tu moramo praviti ključne promjene”, istakao je Čović.
“Hrvatski narodni sabor, prije svega HDZ, je na ovome svemu radio intenzivno. Hrvatski narodni sabor zadnjih godina pokušava u svoje priritete stavljati upravo ovu poziciju položaja brojnosti Hrvata u BiH i iseljavanja svih mladih zbog toga i ovaj popis koji će nam vrlo zorno pokazati da nas ima negdje oko 540, 550 hiljada u BiH, što gledajući apsolutne iznose, daleko najviše je u postocima iseljeno Hrvata nakon popisa ‘91. godine kada znamo da nas je bilo preko 700 hiljada, ali to su neke životne realnosti za koje moramo svi zajedno tražiti rješenja“, komentarisao je Čović za TV N!.
