Piše: Melisa Zukić
Mozak ima dvije hemisfere, tj. četiri režnja (zatiljni tjemeni, sljepoočni i čeoni). Povezane su bijelom tvari – povezujućim motoričkim i senzoričkim aksomima koja se zove žuljevito tijelo (corpus callosum). Mozak ima križni obrazac, lijeva hemisfera – desna strana tijela i obrnuto. Lijeva hemisfera je logička, bavi se detaljima, dijelovima, procesima jezika i linernim obrascima. Desna hemisfera je geštalt, obrađuje cjelinu u usporedbi sa linearnim, bavi se slikama, ritmom, osjećajima, intuicijom. Za maksimalnu učinkovitost u bilo čemu, potrebno je koristiti obje hemisfere mozga. Križno-lateralni pokreti, poput bebinog puzanja, na uravnotežen način aktiviraju obje hemisfere. Kada se oba oka, uha ruke i noge jednako koriste, žuljevito tijelo koje usklađuje te procese između dvije hemisfere se potpunije razvija. Aktiviranjem obje hemisfere i sva četiri režnja, spoznajne funkcije jačaju, a učenje postaje lakše. Gešalt hemisfera pokazuje skove rasta dendrita između 4.i 7. godine, a logička hemisfera između 7. i 9. godine. Djeca u vrijeme polaska u školu nisu u periodu kada njihov mozak podržava mirno sjedenje u klupama i tišinu. Najprirodnije učenje tog uzrasta zapošljava sva osjetila, oslanja se na vizuelne predodžbe, emocije, ritam, verbalizaciju i kretanje. U okviru Danskog školskog sistema, npr., djeca polaze u školu sa 7 g., uče pisati i čitati holistički, prvo učeći pisana slova i povezujući sa pozitivnim emocijama što rezultira 100% pismenosti.
Posmatrajući obrazovanje iz ove perspektive predlaže se da pisanju treba prethoditi dugo pripremno razdoblje, puzanje sa rukama prema naprijed, razvijajući kosti obje ruke i stjecanje snage nadlaktice. Ako je dijete dobilo obilje senzoričko-motoričke aktivacije ruke pisanje štampanim slovima najlakše se ovladava između 8. i 10. g. Razvoj ruke je usko povezan sa razvojem mozga, obilje receptora koji se razvijaju nisu važni samo za hvatanje, nego i za svjesni opažaj. Oko 7. g. djeca obrađuju misli pomoću vanjskog govora. Do te faze nema smisla, čitanje u sebi, jer se unutarnji govor razvija tek oko 8. g.
Urođeni stilovi učenja i dominantni profili
Colleen Gardner zastupa tezu o dominantnosti (oko, uho, ruka) u odnosu na dominantnu hemisferu mozga koja daje važne informacije o tome kako najlakše usvajati i obrađivatti nove informacije. Pod stresom uglavnom se oslanjamo na dominantna osjetila i preferirani način obrade. U manje stresnim situacijama profil dominacije se može mijenjati. Učenjem i prilagođavanem odstupamo od osnovnog profila dominacije i prihvaćamo prilagođene ili kompenzirajće profile dominacije koji odražavaju samostvorene strategije učenja, dok se pod stresom vraćamo osnovnom profilu. Pod stresom, samo jedana hemisfera (logička ili geštalt) djeluje učinkovito i imamo pristup osjetilima koja daju unos ili se izražavaju putem te dominantne hemisfere. U novoj situaciji učenja najlakše će se pristupiti informacijama putem dominantnih osjetila (oči uši) i izraziti je (verbalno, gestom, pisanjem) dominantnom rukom. Lijeva hemisfera upravlja kretanjem i prima osjetilne informacije iz desne hemisfere mozga i obrnuto. Učinkovitost u osjetu ovisi o tome da li je dominantno oko, uho, ruka na suprotnoj strani od dominantne hemisfere mozga. Najučinkovitiji je kada je dominantno oko nasuprot dominantne hemisfere mozga. Ukoliko su sa iste strane dominantni mozak u situacijama stresa ne upravlja pokretima npr. oka te su ogranični. Homolateralni profili su ograničeni, a križnolateralni profili su idealni. 65% ljudi su dešnjaci sa dominantnom lijevom hemisferom mozga i njima je prilagođeno obrazovanje, dok se „desnomozgovni učenici” često smatraju djecom sa poteškoćama u učenju i uključuju se u prilagođeni nastavni program. Često se i sami počnu smatrati glupima razvijajući „naučenu bespomoćnost”.
LIJEVA HEMISFERA
LINEARNA
DESNA HEMISFERA
GEŠTALT
Detalji
Prvo vidi cjelinu, a tek onda detalje
Analiziranje
Intuicija
Traženje razlika
Traži sličnosti
Planiranje
Spontanost
Kontrolira osjećaje
Sloboda osjećaja
Razmišljanje u slijedu
Paralelno razmišljanje
Usmjerenost na budućnost
Usmjerenost na sadašnjost
Literatura:
1. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen.
2. Hannaford, C. (2007). Pametni pokreti. Lekenik: Ostvarenje.
3. Hannaford, C. (2009). Očima-ušima-rukama-nogama. Lekenik: Ostvarenje.
4. Dennison, P.E. i Dennison, G.E. (2008). Brain gym-priručnik za obitelj i edukatore. Lekenik: Ostvarenje.
5. http://www.medikus.hr/psiha/1063-brain-gym.html
