Prof. dr. Jusuf Ramić
Nedavno je otvorena nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Na svečanosti otvaranja bio je prisutan ministar vakufa Katara sa svojom pratnjom, zatim član predsjedništva Bakir Izetbegović, gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić i mnogi drugi javni i kulturni radnici Sarajeva i Republike BiH.
PROSTORNO OBJEDINJAVANJE INSTITUCIJA GAZI HUSREV-BEGA
Ideja o prostornom objedinjavanju institucija Gazi Husrev-bega (vakuf, džamija, hanikah, medresa i biblioteka) rođena je davne 1981. godine kada je predsjednik Starješinstva IZ-ce za BiH, Hrvatsku i Sloveniju dobio dozvolu za izgradnju ovog hrama nauke na mjestu gdje se danas nalazi. Međutim, ta ideja u ono vrijeme nije se mogla realizovati iz finansijskih razloga pa je do njene realizacije došlo tek u naše vrijeme zahvaljujući dobrim ljudima u našoj zemlji i van naše zemlje. O tome Ahmed Smajlović u Izvještaju za 1981. godinu na trećem zasjedanju Sabora IZ-ce kaže:
„Nadam se da ćemo u pogledu afirmacije biblioteke kako unutar naše domovine tako i van naše zemlje sa još angažovanijim programom i zajedničkim naporima Savjeta Biblioteke, radnika u biblioteci i novog direktora prof. dr. Jusufa Ramića, te naučnih institucija naše zemlje, kao i obezbjeđenjem najnužnijeg stručnog kadra za rad ove ustanove, a svakako i sa izgradnjom nove zgrade u blizini Kuršumlije medrese, Gazi Husrev-begove muške medrese i Islamskog teološkog fakulteta, pa i same Gazi Husrev-begove džamije moći učiniti na ovom planu ono što od nas očekuje kulturna javnost naše Republike i naše zemlje i mnogih dijelova svijeta. „ (Preporod, 15. april, 1982., str. 5). U Gazi Husrev-begovoj biblioteci radio sam kao direktor u vremenskom periodu 1981.-1985. Biblioteka je pokrenula i svoj časopis Anali Gazi Husrev-begove biblioteke 1972. godine koji danas bilježi svoj trideset i četvrti rođendan. Bio sam član redakcije Anala devet godina (1976.-1985.). Anali su uglavnom objavljivali radove uposlenika Biblioteke koji su vezani za rukopisni fond Biblioteke, odnosno za katalogizaciju rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Do sada je štampano osamnaest svezaka kataloga.
Prvi katalog biblioteke uradio je Kasim Dobrača uz asistenciju Halida Hadžimulića koji je objavljen 1963. godine. U njemu su obrađeni rukopisi o Kur'anu, hadisu, akaidu te rukopisi o enciklopedijama i dovama.
Drugi katalog rukopisa štampan je 1979. godine uglavnom po istom sistemu i principima kao i prvi katalog. U njemu su obrađeni rukopisi o usuli fikhu, fikhu, fetvama, zakonima i drugim naučnim disciplinama koje su po sadržaju bliske gore navedenim.
Zbog arapskog sloga autor kataloga Kasim Dobrača boravio je u Kairu više od mjesec dana kome su plaćeni od strane Starješinstva IZ-ce troškovi boravka a i dnevnice po tadašnjim mjerilima (Kopija Izvještaja nalazi se u mojoj arhivi).
Treći katalog na kome je radio Kasim Dobrača, a rad nastavio nakon njegove smrti (3.11.1979.) Zejnil Fajić, uposlenik biblioteke štampan je 1991. godine. O tome Zejnil Fajić u uvodu kaže:
„Kasim Dobrača je uz asistenciju Halida Hadžimulića uradio prva dva sveska kataloga i nakon njegove smrti i odlaska njegova asistenta u mirovinu, biblioteka je praktično ostala bez stručnog kadra za rad na katalogiziranju rukopisa. Kao početnik prihvatio sam se ovog teškog i napornog rada i uz kratkotrajnu pomoć Halida Hadžimulića uspio sam završiti treći svezak nastojeći koliko sam mogao da bude na nivou prethodnih kataloga.”
Treći katalog rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke rađen je u vremenu dok sam bio direktor Biblioteke i član Republičke komisije za pripremanje i objavljivanje djela iz kulturnog naslijeđa naroda i narodnosti BiH.
NEDOSTATAK STRUČNOG KADRA
Konstatacija da je Biblioteka ostala bez stručnog kadra za katalošku obradu rukopisaje u potpunosti tačna. To potvrđuju i greške koje su evidetne u nekim sveskama kataloga. U petom svesku kataloga (str, 407, redni broj 3654, br. inv. 3989) prilikom obrade rukopisa Menakibu-l-imami-l-A'zam Ebu Hanife ve mešajihuhu ve ashabuhu (Biografije Ebu Hanife, njegovih učitelja i ashaba) stoji da je djelo napisao El-Kerderi, a ne El-Kurdi kako to piše u uvodnom dijelu biografije na arapskom jeziku. Djelo se sastoji iz uvoda, jedanaest poglavlja i zaključka. Djelo je uvakufio Ibrahim-paša Počiteljac za potrebe svoje džamije i biblioteke u Počitelju na Neretvi. Sada se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. U drugom svesku kataloga (str. 306, redni broj 1150, br. inv. 3895) u kome se na naslovnoj strani djela Munjetu-l-musalli nalazi bilješka na arapskom jeziku u kojoj se kaže da je rukopis uvakufio Velijjuddin „kadija u gradu Misiru” (što treba da glasi u gradu Mostaru, pa je pogrešno napisano) za učenike i ulemu u kasabi u Nevesinju. Međutim, Mostar se u arapskom jeziku piše sa sinom, a Misir sa sadom, kako je to napisano u bilješci na naslovnoj strani rukopisa (bi medineti Misre-l-mahrusa). Šaban Velijjuddin je u tom vremenu bio kadija u Egiptu, a ne Mostaru kako je to vidljivo na kraju zapisa. O je 1638. god. imenovan kadijom u Egiptu, a rukopis je nastao potkraj 1640. god. Kasnije je pohranjen u tekiji u Nevesinju, odakle je potom stigao u Karađoz-begovu medresu u Mostaru, a odatle u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu gdje se i danas nalazi (M. Handžić, Al-Dževher, str. 141, br. 95, Bejrut, 1993.).
Postoje i drugi primjeri posebno kada je riječ o identifikaciji autora i vakifa. Tako su neki rukopisi iz oblasti stilistike pripisani Elči Ibrahim-paši kao vakifu, a ne Ibrahim-paši Počiteljcu koji je na nekoliko mjesta naznačio da je ove rukopise uvakufio za potrebe svoje džamije i biblioteke u Počitelju na Neretvi.
ANGAŽIRANJE UPOSLENIKA ORIJENTALNOG INSTITUTA U SARAJEVU
Zbog nedostatka stručnog kadra u obradi rukopisa angažovani su neki uposlenici Orijentalnog instituta u Sarajevu. Tako je Fehim Nametak obradio četvrti svezak rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke koji je štampan 1998. godine. Tada je zapažen intenzivniji rad na obradi rukopisa zahvaljujući prije svega Ahmedu Zekiju Jemaniju, predsjedniku Al-Furkana sa sjedištem u Londonu. U vremenu dok sam bio direktor biblioteke organizirao sam u saradnji sa Starješinstvom IZ-ce simpozij u povodu 450-godišnjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija. Simpozij je održan u prostorijama biblioteke 22. i 23. novembra 1982. god. na kome je podnijeto 26 referata od strane 24 autora. Simpozij je imao dva dijela: Institucija vakufa i njegova uloga u vjerskom i kulturnom životu muslimana i Institucije Gazi Husrev-begova vakufa.
Simpozij je otvorio predsjednik savjeta Gazi Husrev-begove biblioteke prof. dr. Ahmed Tuzlić, pozdravio prisutne i istakao značaj ovog skupa, zatim je predložio predsjedništvo simpozija i dao riječ prof. dr. Jusufu Ramiću, direktoru Gazi Husrev-begove biblioteke koji je ispred kolektiva pozdravio prisutne i zaželio uspješan rad.
Važan projekat u mom mandatnom periodu jeste i prijevod Muvekkitove kronike. Prijevod je s turskog jezika uradio Abdullah Polimac. Nešto kasnije na inicijativu Gazi Husrev-begove biblioteke Lamija Hadžiosmanović, Fehim Nametak i Salih Trako su tu verziju prijevoda korigovali i dopunili preciznijim, neophodnim za ovakvu studiju.
Agresija na BiH onemogućila je da ovo djelo ugleda svjetlost dana. Nažalost autograf u Orijentalnom institutu u Sarajevu izgorio je sa svim rukopisima i dokumentima u požaru od granata ispaljenih sa srpskih položaja u opkoljenom Sarajevu. Zahvaljujući sačuvanom prijepisu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, prijevod ovog djela je u potpunosti završen i objavljen.
Muvekkitova kronika, odnosno povijest Bosne Saliha Sidkija Hadžihuseinovića objavljen je u postratnom periodu 1999. god. u dva toma u izdanju Gazi Husrev-begove biblioteke i El-Kalema izdavačke djelatnosti Rijaseta i na taj način je djelo postalo dostupno čitaocima na bosanskom jeziku.
